Centar za ruralni razvoj CERURA HR provodi projekt „Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo“ kodni broj UP.04.2.1.06.0054 koji se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda.

Razdoblje provedbe projekta je od 31.10.2020. do 31.10.2023. godine.

Opći cilj projekta: Jačati kapacitete organizacija civilnoga društava uz potporu akademske zajednice, kako bi se uspostavio učinkoviti dijalog svih dionika za društveni razvoj Republike Hrvatske.

Dana 25.08.2022. godine u Vrlici održana je 10. Debata o društvenom poduzetništvu koja se provodi u sklopu projektnog elementa 4: “Izrada smjernica za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima”. Cilj debate bio je upoznati sudionike s projektom “Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvom” i u okviru projekta predstaviti Udrugu „Hrvatska mreža za društveno poduzetništvo“ te ih potaknuti kako bi se učlanili u istu.

Na samom početku debate sudionici su se upoznali s projektnom, projektnim aktivnostima, ciljevima kao i očekivanim rezultatima projekta. Ukratko su im predstavljene smjernice za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima koje su izrađene na temelju prethodno provedenih empirijskih istraživanja. U sklopu projekta planirano je izraditi smjernice za 8 tema iz područja DP a koje obuhvaćaju sljedeće:
1. Društveno poduzetništvo i mladi
2. Društveno poduzetništvo i obrazovni sustav
3. Društveno poduzetništvo, ranjive skupine i socijalne usluge
4. Državna imovina u funkciji društvenog poduzetništva
5. Porezna politika i društveno poduzetništvo
6. Zakonodavni okvir društvenog poduzetništva
7. Društveno poduzetništvo u poljoprivredi
8. Komunikacijski kanali društvenog poduzetništva i nositelja javnih politika te instituti potpore

Do sada je predstavljeno šest smjernica za šest tema a njihovi glavni zaključci navode se u nastavku.

Glavni zaključci koji su doneseni na temelju pregleda literature i provedenih empirijskih istraživanja u okviru smjernice „Društveno poduzetništvo i mladi“ obuhvaćaju sljedeće:
• Mapiranje društvenih poduzeća - preduvjet za bilo kakve pomake u strateškom planiranju i javnim politikama u ovom području te za politike zapošljavanja mladih.
• Jasan strateški okvir za poticanje zapošljavanja mladih i razvoja društvenog poduzetništva - nova Strategija treba voditi računa o mladima i njihovom zapošljavanju.
• Promicanje, vidljivost i razumijevanje koncepta društvenog poduzetništva među poduzetnicima i građanima - povećanje broja društvenih poduzeća u Hrvatskoj može pozitivno utjecati na rješavanje društvenih problema. 
• Reforma aktivnih politika tržišta rada, a što uključuje i reformu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - iako postoje mjere javnih politika za zapošljavanje mladih i koje se koriste upitna je njihova stvarna vrijednost. Postojeće mjere su općeg tipa i nisu prilagođene zapošljavanju u društvena poduzeća
• Reforma obrazovnog sustava - obrazovnom sustavu kronično nedostaje iskustveno učenje, povezivanje teorije s praksom te usklađenost obrazovnih programa s potrebama na tržištu općenito. 

Glavni zaključci koji su doneseni na temelju pregleda literature i provedenih empirijskih istraživanja u okviru smjernice „Društveno poduzetništvo i obrazovni sustav“ obuhvaćaju sljedeće:
• Nužnost veće vidljivosti i promicanja društveno-korisnog učenja – potencijalno dovodi do promjene vrijednosti hrvatskog društva prema solidarnijem, tolerantnijem društvu, okrenuto rješavanju problema zajednice.
• Poticanje obrazovne zajednice u društvenom angažmanu – Sveučilišta imaju tzv. „treću misiju“- gospodarska i društvena uloga sveučilišta i njihov doprinos zajednicama i područjima. Poticanje izravnih veza između obrazovnih ustanova i društvenih zajednica izravno pridonosi trećoj misiji sveučilišta.
• Reforma hrvatskog obrazovnog sustava – predstavlja usklađivanje obrazovnih programa s tržištem rada te rješavanje društvenih problema (interdisciplinarni pristup).

Glavni zaključci koji su doneseni na temelju pregleda literature i provedenih empirijskih istraživanja u okviru smjernice „Društveno poduzetništvo, ranjive skupine i socijalne usluge“ obuhvaćaju sljedeće:
• Središnja razina vlasti - jačanje institucionalnog i normativnog okvira za društveno poduzetništvo u cjelini i za socijalne udruge i zadruga, znatno jače preuzimanje odgovornosti i uključivanje tijela i institucija u pružanje svih oblika potpore razvoju ovih društvenih poduzeća, jačanje informiranosti na svim razinama vezano za značaj i doprinos društvenog poduzetništva, osiguravanje participativnosti te sustavno uključivanje građana u projekte, inicijative i aktivnosti vezano za ova društvena poduzeća.
• Lokalna i regionalna razina – uključuje snažnije usmjeravanje najmanje razvijenih jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave u podizanje svijesti o značaju društvenog poduzetništva, te njihovo aktivno uključivanje u podupiranje socijalnih udruga i zadruga kroz niz aktivnosti (edukacija - za pripremu i provedbu EU projekata, iniciranje poslovanju; umrežavanje te bolja koordinacija i suradnja dionika i dr.) te financijske potpore društvenog poduzetništva, ustupanje prostora i opreme i dr.

Glavni zaključci koji su doneseni na temelju pregleda literature i provedenih empirijskih istraživanja u okviru smjernice „Državna imovina u funkciji društvenog poduzetništva“ obuhvaćaju sljedeće:
• Osnivanje koordinacijske radne skupine sastavljene od nositelja i dionika društvenog poduzetništva koja bi kroz usklađen pristup i koordinirano rješavanje detektiranih prepreka i prilika bila u prilici inicirati daljnji razvoj društvenog poduzetništva
• Edukacija dionika društvenog poduzetništva za razvoj značajnih projekata („flagship“) koji koriste državnu imovinu, kao i jedinica lokalne i regionalne samouprave na teme analize troškova i koristi projekata, kao i najboljih pristupa/poslovnih modela korištenja te imovine
• Smjernice za opća pitanja; u okviru ovih smjernica preporuča se državnu imovinu učiniti dostupnijim i razumljivim svim dionicima, uključujući i opću javnost.
• Podizanje svijesti javnosti o važnosti i ulozi društvenog poduzetništva

Glavni zaključci koji su doneseni na temelju pregleda literature i provedenih empirijskih istraživanja u okviru smjernice „Porezna politika i društveno poduzetništvo“ obuhvaćaju sljedeće:
• Ukoliko se pristupi cjelovitoj reformi ovog segmenta socijalne ekonomije i donese novi zakon kojim se regulira društveno poduzetništvo u svim pravnim oblicima u kojima dolazi (trgovačka društva, obrti, OPG-ovi, udruge, zadruge i sl.) takav pristup omogućio bi i daljnju razradu specifičnih poreznih olakšica i izuzetaka od naplate poreza za sve društvene poduzetnike prema talijanskom modelu.
• Ukoliko se ne donese novi zakon o društvenom poduzetništvu ključni iskoraci bi bili u intenzivnoj edukaciji svih društvenih poduzetnika za korištenje postojećih instrumenata i olakšica te subvencija u svom radu.
• Neovisno u kojem smjeru se nastavi razvoj društvenog poduzetništva ključno je ojačati kapacitete društvenih poduzetnika u prikupljanju financijskih sredstva za svoj rad.

Glavni zaključci koji su doneseni na temelju pregleda literature i provedenih empirijskih istraživanja u okviru smjernice „ Zakonodavni okvir društvenog poduzetništva“ obuhvaćaju sljedeće:
• Mapiranje i dubinska analiza društvenih poduzeća (Mapiranje i dubinska analiza društvenih poduzeća su preduvjet za javne politike i podloga za analizu zakonodavnog okvira).
• Izrada zakonskog akta za društveno poduzetništvo koji definira društvena poduzeća i službena evidencija/registar društvenih poduzeća (potrebno je analizirati zakonodavne okvire drugih EU zemalja, posebno primjere novijih, inovativnih rješenja poput legislative društvenog poduzetništva u Italiji i Njemačkoj, provesti široke konzultacije te identificirati glavne poteškoće i zahtjeve dionika, uključiti obavezu mjerenja društvenog utjecaja DP u buduće zakonodavstvo, zakonski regulirati osnivanje registra evidencije društvenih poduzeća)
• Osnivanje tijela za koordinaciju i razvoj društvenog poduzetništva (uz zakonodavni okvir je nužno izgraditi jasan institucionalni okvir za razvoj društvenog poduzetništva, ključni nositelj aktivnosti je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike dok su strateški važniji partneri MINGOR, MF, MZO, NVU itd., također važno je jasno razgraničiti uloge i odgovornosti ključnih institucionalnih dionika u podršci razvoju društvenog poduzetništva, uspostaviti uspostaviti efikasnu koordinaciju između dionika navedenog institucionalnog okvira, te osnovati jedinstveno tijelo za razvoj društvenog poduzetništva)
• Podizanje svijesti javnosti o važnosti i ulozi društvenog poduzetništva – promicanje, razumijevanje i vidljivost društvenog poduzetništva

Nakon tog slijedila je rasprava, te su se svi sudionici složili sa zaključcima donesenim u okviru smjernica, kao i važnosti izrađenih smjernica te ostalih dokumenata za razvoj društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj.

Također, sudionicima je predstavljena i Udruga osnovana u sklopu projekta „Hrvatska mreža za društveno poduzetništvo, najavljene su i neke od budućih aktivnosti koje se planiraju provesti u sklopu projekta, te su pozvani svi prisutni za sudjelovanje u aktivnostima kao i mogućnosti učlanjenja u Hrvatsku mrežu za društveno poduzetništvo.

Na debati je prisustvovalo oko 25 sudionika.