Centar za ruralni razvoj CERURA HR provodi projekt „Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo“ kodni broj UP.04.2.1.06.0054 koji se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda.

Razdoblje provedbe projekta je od 31.10.2020. do 31.10.2023. godine.

Opći cilj projekta: Jačati kapacitete organizacija civilnoga društava uz potporu akademske zajednice, kako bi se uspostavio učinkoviti dijalog svih dionika za društveni razvoj Republike Hrvatske.

Dana 27.07.2022. godine u LAG-u Cetinska krajina održan je 5. okrugli stol koji se provodi u sklopu projektnog elementa 1: “ Jačanje partnerstva organizacija civilnog društva i uključivanje novih članica i članova tematske mreže”. Cilj okruglog stola bio je upoznati sudionike s projektom “Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo”, predstaviti Udrugu osnovanu u sklopu projekta pod nazivom „Hrvatska mreža za društveno poduzetništvo“ kako bi potaknuli zainteresirane sudionike da se učlane u istu. Također u sklopu okruglog stola naglasak je bio stavljen na Akcijski plan za društvenu ekonomiju kao i smjernice za razvoj javnih politika koje se izrađuju u sklopu projektnog elementa 4 „Izrada smjernica za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima“ .

Akcijski plan za društvenu ekonomiju usvojila je Europska komisija 9. prosinca 2021. godine. Akcijskim planom Komisija je iznijela mjere za pomoć u mobilizaciji punog potencijala društvene ekonomije, nadovezujući se na rezultate Inicijative za društveno poslovanje iz 2016. godine.

Cilj Akcijskog plana je da potakne razvoj poslovnog okruženja, prilike za razvoj i unutarnje kapacitete aktera društvene ekonomije i podigne svijest i prepoznavanje same društvene ekonomije.

Razvoj poticajnog poslovnog okruženja podrazumijeva razvoj koherentnih okvira za društvenu ekonomiju (fiskalne olakšice, adekvatnu poreznu politiku i politiku državne pomoći, održivu javnu nabavu, kružnu ekonomiju i slično).

Također, veliki naglasak je stavljen i na promociju poduzetništva (naročito usmjereno prema mladima), poboljšan pristup financiranju kroz brojne instrumente i programe, potporu inkubatorima, akceleratorima, mrežama i potpornim organizacijama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, maksimiziranje doprinosa društvene ekonomije zelenoj i digitalnoj tranziciji te snažnu podršku razvoju društvenih inovacija.

Osim navedenog cilj APDE je učiniti društvenu ekonomiju vidljivijom i poboljšati prepoznavanje njezinog doprinosa i potencijala - planirana je provedba komunikacijskih aktivnosti naglašavajući ulogu i specifičnosti društvene ekonomije. EK planira pokrenuti studiju za prikupljanje kvalitativnih i kvantitativnih podataka za bolje razumijevanje društvene ekonomije diljem EU.

Kroz projekt „Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo“ vidljiv je doprinos razvoju društvenog poduzetništva u RH, ali i doprinos ostvarenju ciljeva Akcijskog plana za društvenu ekonomiju.

Kako bi se stvorilo što bolje poticajno okruženje za razvoj društvenog poduzetništva, u sklopu projektnog elementa 4 “Izrada smjernica za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima” kroz projekt se izrađuju smjernice za 8 tema iz područja DP a obuhvaćaju sljedeće:
1. Društveno poduzetništvo i mladi
2. Društveno poduzetništvo i obrazovni sustav
3. Društveno poduzetništvo, ranjive skupine i socijalne usluge
4. Državna imovina u funkciji društvenog poduzetništva
5. Porezna politika i društveno poduzetništvo
6. Zakonodavni okvir društvenog poduzetništva
7. Društveno poduzetništvo u poljoprivredi
8. Komunikacijski kanali društvenog poduzetništva i nositelja javnih politika te instituti potpore

Do sada su predstavljene smjernice za šest tema a njihovi glavni zaključci navode se u nastavku.

Glavni zaključci koji su doneseni na temelju pregleda literature i provedenih empirijskih istraživanja u okviru smjernice „Društveno poduzetništvo i mladi“ obuhvaćaju sljedeće:
• Mapiranje društvenih poduzeća - preduvjet za bilo kakve pomake u strateškom planiranju i javnim politikama u ovom području te za politike zapošljavanja mladih.
• Jasan strateški okvir za poticanje zapošljavanja mladih i razvoja društvenog poduzetništva - nova Strategija treba voditi računa o mladima i njihovom zapošljavanju.
• Promicanje, vidljivost i razumijevanje koncepta društvenog poduzetništva među poduzetnicima i građanima - povećanje broja društvenih poduzeća u Hrvatskoj može pozitivno utjecati na rješavanje društvenih problema. 
• Reforma aktivnih politika tržišta rada, a što uključuje i reformu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - iako postoje mjere javnih politika za zapošljavanje mladih i koje se koriste upitna je njihova stvarna vrijednost. Postojeće mjere su općeg tipa i nisu prilagođene zapošljavanju u društvena poduzeća
• Reforma obrazovnog sustava - obrazovnom sustavu kronično nedostaje iskustveno učenje, povezivanje teorije s praksom te usklađenost obrazovnih programa s potrebama na tržištu općenito. 

Glavni zaključci koji su doneseni na temelju pregleda literature i provedenih empirijskih istraživanja u okviru smjernice „Društveno poduzetništvo i obrazovni sustav“ obuhvaćaju sljedeće:
• Nužnost veće vidljivosti i promicanja društveno-korisnog učenja – potencijalno dovodi do promjene vrijednosti hrvatskog društva prema solidarnijem, tolerantnijem društvu, okrenuto rješavanju problema zajednice.
• Poticanje obrazovne zajednice u društvenom angažmanu – Sveučilišta imaju tzv. „treću misiju“- gospodarska i društvena uloga sveučilišta i njihov doprinos zajednicama i područjima. Poticanje izravnih veza između obrazovnih ustanova i društvenih zajednica izravno pridonosi trećoj misiji sveučilišta.
• Reforma hrvatskog obrazovnog sustava – predstavlja usklađivanje obrazovnih programa s tržištem rada te rješavanje društvenih problema (interdisciplinarni pristup).

Glavni zaključci koji su doneseni na temelju pregleda literature i provedenih empirijskih istraživanja u okviru smjernice „Društveno poduzetništvo, ranjive skupine i socijalne usluge“ obuhvaćaju sljedeće:
• Središnja razina vlasti - jačanje institucionalnog i normativnog okvira za društveno poduzetništvo u cjelini i za socijalne udruge i zadruga, znatno jače preuzimanje odgovornosti i uključivanje tijela i institucija u pružanje svih oblika potpore razvoju ovih društvenih poduzeća, jačanje informiranosti na svim razinama vezano za značaj i doprinos društvenog poduzetništva, osiguravanje participativnosti te sustavno uključivanje građana u projekte, inicijative i aktivnosti vezano za ova društvena poduzeća.
• Lokalna i regionalna razina – uključuje snažnije usmjeravanje najmanje razvijenih jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave u podizanje svijesti o značaju društvenog poduzetništva, te njihovo aktivno uključivanje u podupiranje socijalnih udruga i zadruga kroz niz aktivnosti (edukacija - za pripremu i provedbu EU projekata, iniciranje poslovanju; umrežavanje te bolja koordinacija i suradnja dionika i dr.) te financijske potpore društvenog poduzetništva, ustupanje prostora i opreme i dr.

Glavni zaključci koji su doneseni na temelju pregleda literature i provedenih empirijskih istraživanja u okviru smjernice „Državna imovina u funkciji društvenog poduzetništva“ obuhvaćaju sljedeće:
• Osnivanje koordinacijske radne skupine sastavljene od nositelja i dionika društvenog poduzetništva koja bi kroz usklađen pristup i koordinirano rješavanje detektiranih prepreka i prilika bila u prilici inicirati daljnji razvoj društvenog poduzetništva
• Edukacija dionika društvenog poduzetništva za razvoj značajnih projekata („flagship“) koji koriste državnu imovinu, kao i jedinica lokalne i regionalne samouprave na teme analize troškova i koristi projekata, kao i najboljih pristupa/poslovnih modela korištenja te imovine
• Smjernice za opća pitanja; u okviru ovih smjernica preporuča se državnu imovinu učiniti dostupnijim i razumljivim svim dionicima, uključujući i opću javnost.
• Podizanje svijesti javnosti o važnosti i ulozi društvenog poduzetništva

Glavni zaključci koji su doneseni na temelju pregleda literature i provedenih empirijskih istraživanja u okviru smjernice „Porezna politika i društveno poduzetništvo“ obuhvaćaju sljedeće:
• Ukoliko se pristupi cjelovitoj reformi ovog segmenta društvene ekonomije i donese novi zakon kojim se regulira društveno poduzetništvo u svim pravnim oblicima u kojima dolazi (trgovačka društva, obrti, OPG-ovi, udruge, zadruge i sl.) takav pristup omogućio bi i daljnju razradu specifičnih poreznih olakšica i izuzetaka od naplate poreza za sve društvene poduzetnike prema talijanskom modelu. Neki od prijedloga kroz fokus grupe su da se sufinanciraju ostali troškovi tri do pet godina, 100% financiranje ostalih troškova kroz mjere minimalno prvu godinu poslovanja, a dalje ovisno o uspješnosti poslovanja i dodatna sredstava za subvencioniranje svih društvenih poduzetnika.
• Ukoliko se ne donese novi zakon o društvenom poduzetništvu ključni iskoraci bi bili u intenzivnoj edukaciji svih društvenih poduzetnika za korištenje postojećih instrumenata i olakšica te subvencija u svom radu.

Glavni zaključci koji su doneseni na temelju pregleda literature i provedenih empirijskih istraživanja u okviru smjernice „Zakonodavni okvir društvenog poduzetništva“ obuhvaćaju sljedeće:
• Mapiranje i dubinska analiza društvenih poduzeća, te službena evidencija društvenih poduzeća (Mapiranje i dubinska analiza društvenih poduzeća su preduvjet za javne politike i podloga za analizu zakonodavnog okvira. Mapiranje bi trebalo uključiti geografsko područje djelovanja, gospodarsku djelatnost, pravni oblik, zadovoljavanje kriterija prepoznavanja društvenih poduzeća, datum osnivanja, broj i strukturu zaposlenih, društveni utjecaj poduzeća, financijsku i nefinancijsku podršku i dr.)
• Izrada poticajnog općeg zakonskog akta koji definira društvena poduzeća (Potrebno je provesti dubinsku analizu postojećeg zakonodavnog okvira, analizirati zakonodavne okvire drugih EU zemalja, provesti široke konzultacije te identificirati glavne poteškoće i zahtjeve dionika, uključiti obavezu mjerenja društvenog utjecaja DP u buduće zakonodavstvo, Zakonski regulirati osnivanje registra evidencije društvenih poduzeća.)
• Osnivanje jedinstvenog tijela za koordinaciju i razvoj društvenog poduzetništva (Osim zakonodavnog okvira nužno je izgraditi i jasan institucionalni okvir za razvoj društvenog poduzetništva, ključni nositelj aktivnosti je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike dok su strateški važniji partneri MINGOR, MF, MZO, NVU…), važno je jasno razgraničiti uloge i odgovornosti ključnih institucionalnih dionika u podršci razvoju društvenog poduzetništva i uspostaviti uspostaviti njihovu efikasnu koordinaciju.)
• Podizanje svijesti javnosti o važnosti i ulozi društvenog poduzetništva – promicanje, razumijevanje i vidljivost društvenog poduzetništva (Potrebno je osigurati promicanje, vidljivost i razumijevanje društvenog poduzetništva (proizvodi i usluge, dobrobiti, mogućnosti i dr.), Primjerice, kampanja Buy Social ima za cilj izgraditi tržište za društvena poduzeća. Također preporuča se označavanje posebnim oznakama kvalitete ili certificiranjem za društvena poduzeća.)

Osim izrade smjernica kroz projekt se izrađuju i znanstveni članci, te je napravljena i analiza mnogobrojnih dokumenata i praksi. Tako je dosada u sklopu projekta objavljen i 1. znanstveni članak u časopisu Journal of risk and finacial management pod nazivom „From science to policy: How to support social entreprenurship in Croatia“, te 2. znanstveni članak „Impact of service learning on social entrepreneurship and youth employment in Croatia koji je objavljen u časopisu Indecs.

Nakon tog slijedila je rasprava, te su se svi sudionici složili sa zaključcima donesenim u okviru smjernica, kao i važnosti izrađenih smjernica te ostalih dokumenata za razvoj društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj.

Po završetku okruglog stola najavljene su i neke od budućih aktivnosti koje se planiraju provesti u sklopu projekta, te su pozvani svi prisutni za sudjelovanje u aktivnostima projekta kao i mogućnosti učlanjenja u Hrvatsku mrežu za društveno poduzetništvo.

Na okruglom stolu prisustvovalo je oko 15-ak sudionika.