Dana, 9. lipnja 2022. godine s početkom u 10:00 sati u sklopu projektnog elementa 4. „Izrada smjernica za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima“ održana je 2. online radionica „Mentoriranje OCD-a za uvođenje standarda kvalitete prilikom izrade prijedloga smjernica javnih politika“.
Na radionici je prisustvovalo preko 60 sudionika.
Cilj radionice bio je predstaviti temu: Smjernice za razvoj javnih politika – Državna imovina u funkciji razvoja društvenog poduzetništva.
U sklopu projektnog elementa 4. „Izrada smjernica za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima“ predviđeno je izraditi 8 smjernica koje su utemeljene na provedenim znanstvenim istraživanjima. Temelji za izradu dokumenata su prethodna istraživanja provedena u sklopu projekta (analiza dokumentacije, anketno istraživanje, fokus grupe) te izrađena 4 znanstvena članka.
Na samom početku radionice sudionici su se upoznali s globalnim trendovima u sektoru državne imovine kao i različitim nacionalnim pristupima pri ostvarivanju vlasničke funkcije.
Što se tiče globalnih trendova, nedavne reforme upravljanja imovinom u EU-u imale su za cilj ostvarivanje promjena u zakonskom okviru te u praksi korporativnog upravljanja. Te su reforme općenito bile usmjerene na poboljšanje učinkovitosti i djelotvornosti, kako financijske, tako i nefinancijske imovine.
Mjere se kreću u rasponu od izmjena zakonskog okvira i korporacijskog upravljanja državnim poduzećima do smanjenja portfelja kroz prodaju neke državne imovine ili pune privatizacije. Reforme su često bile usmjerene prema centralizaciji funkcija državnog vlasništva, a OECD-ova načela korporativnog upravljanja nameću se kao standard za tvorce politika.
Također, u OECD-ovom Izvješću iz 2021. godine, navode se pristupi upravljanja državnom imovinom koji se globalno mogu klasificirati na centralizirane i decentralizirane modele.
- 1. Centralizirani modeli
- Centralizirani model - Jedna državna institucija obavlja svoju misiju kao dioničar u svim državnim poduzećima i organizacijama pod kontrolom države. Ova institucija može biti ili specijalizirana agencija za vlasništvo ili određeno vladino ministarstvo.
- Koordinirajuća agencija/odjel - Agencija sa nevažnim ovlastima nad državnim poduzećima koje formalno imaju drugi, odnosno druga ministarstva i institucije
- Twin track model (model dvostruke staze) - Dvije različite državne institucije eksluzivno obavljaju vlasničke funkcije u njihovim portfeljima državnih poduzeća
- 2. Decentralizirani modeli
- Separate track model (model zasebne staze) - mali broj vlasničkih agencija, holdinga, privatizacijskih agencija ili sličnih tijela koja zasebno posjeduju portfelje državnih poduzeća
- Dual ownership (dvojno vlasništvo) - dva ministarstva ili druge javne institucije na visokoj razini zajednički ostvaruju vlasništvo.
- Dispersed ownership (decentraliziran model) - veliki broj ministarstava i javnih institucija na visokoj razini ostvaruju vlasnička prava nad državnim poduzećima, odnosno nema agencije za koordinaciju
U drugom dijelu radionice napravljen je osvrt na stanje državne imovine u Republici Hrvatskoj kao i strategiju upravljanja državnom imovinom RH 2019.-2025., nakon čega je dan prikaz imovine u državnom vlasništvu RH. Isto tako, govorilo se i o Strategiji razvoja društvenog poduzetništva u RH 2015.-2020. i njezinoj korelaciji s korištenjem državne imovine za razvoj društveno-poduzetničke aktivnosti.
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine zajedno s Centrom za restrukturiranje i prodaju (CERP) te Državnim nekretninama d.o.o. koordinira upravljanje imovinom u državnom vlasništvu.
U Hrvatskoj trenutno postoje dva različita modela upravljanja državnim poduzećima (prvi model kojeg obilježava decentralizacija jer su vlasnička prava nad trgovačkim društvima i pravnim osobama od posebnog interesa raspodijeljena između Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i resornih ministarstava i drugi model kojeg obilježava veća centralizacija jer Centar za restrukturiranje i prodaju vrši glavninu vlasničkih prava s naglaskom na restrukturiranje i privatizaciju trgovačkih društava u svom portfelju).
Kada se govori o veličini državne imovine, Republika Hrvatska trenutno ima visoku razinu državnog vlasništva, kako financijske tako i nefinancijske imovine. Država je vlasnik više od jednog milijuna nekretnina, uključujući 27 000 stanova te gotovo 11 000 komercijalnih zgrada. Poduzeća u državnom vlasništvu nalaze se u svim sektorima gospodarstva, međutim njihovi financijski rezultati pokazuju nižu razinu profitabilnosti, a doprinos proračunskim prihodima je ograničen.
Strategija upravljanja državnom imovinom sektorska je strategija od nacionalnog značaja. Imovinu u vlasništvu RH karakterizira bogatstvo i raznolikost oblika, ali ponajviše izniman razvojni potencijal koji treba biti usmjeren prema strateškim razvojnim prioritetima RH. Kako bi se u potpunosti realizirao njezin potencijal, potrebno ju je staviti u funkciju te primijeniti optimalne modalitete aktivacije državne imovine.
S druge strane, u Strategiji razvoja društvenog poduzetništva RH 2015.-2020. u okviru: Mjere 1. Uspostava i unaprjeđenje zakonodavnog i institucionalnog okvira za razvoj društvenog poduzetništva planirano je šest aktivnosti među kojima je i aktivnost 1.6. Osiguranje povoljnih uvjeta za korištenje neiskorištenih javnih prostornih resursa (poslovnih, građevinskih, poljoprivrednih) diljem Republike Hrvatske te kroz osiguranje odgovarajućih izvora financiranja za potrebe prilagodbe, uređenja i opremanja infrastrukture za društveno-poduzetničke aktivnosti, koja nije provedena za trajanja Strategije, niti su ostvareni pokazatelji provedbe.
U trećem dijelu radionice dan je prikaz rezultata empirijskog istraživanja provedenog u projektu, a obuhvaća 6 fokus grupa na temu Državna imovina u funkciji društvenog poduzetništva. Na 6 fokus grupa sudjelovalo je ukupno 56 sudionika s područja Sinja, Pakraca, Zaboka, Metkovića i Gospića.
- Pitanja za fokus grupu Državna imovina u funkciji razvoja društvenog poduzetništva bila su podijeljena u 3 osnovne grupe pitanja:
- Da li postoje recentna istraživanja vezano uz mogućnosti korištenja državne imovine za razvoj društvenog poduzetništva?
Na ovo pitanje velika većina ili ne zna ili smatra da bi ih trebalo biti, ali da s njima nisu upoznati. - Da li smatrate da bi neiskorištena državna imovina dana na raspolaganje društvenim poduzetnicima bila razvojni iskorak u lokalnim zajednicama?
Na ovo pitanje gotovo svi ispitanici (njih 96%) su odgovorili kako smatraju da se državna imovina ne koristi u potpunosti niti na adekvatan način i da bi bilo dobro da se stavi na raspolaganje društvenim poduzetnicima. - Da li ste Vi (vaša institucija) bili u mogućnosti koristiti državnu imovinu za razvoj društvenog poduzetništva?
Na ovo pitanje svi ispitanici (njih 100%) su odgovorili da nisu bili u mogućnosti, te tvrde da bi se državna imovina trebala staviti na raspolaganje društvenim poduzetnicima.
- U četvrtom dijelu radionice, prezentirani su zaključci koji su doneseni na temelju pregleda literature i provedenih empirijskih istraživanja, odnosno smjernice za razvoj javnih politika u području državne imovine i društvenog poduzetništva, a obuhvaćaju sljedeće:
- Osnivanje koordinacijske radne skupine sastavljene od nositelja i dionika društvenog poduzetništva i upravljanja državnom imovinom koja bi kroz usklađen pristup i koordinirano rješavanje detektiranih prepreka i prilika, bila u prilici inicirati daljnji razvoj društvenog poduzetništva. Takva koordinacijska radna skupina mogla bi biti i pokretač značajnih nacionalnih i regionalnih projekata društvenog poduzetništva (flagship projekti), zatim inicijator komunikacije s jedinicama lokalne i regionalne samouprave, investitorima i trebala bi provoditi nadzor nad upravljanjem državnom imovinom.
- Edukacija dionika društvenog poduzetništva za razvoj značajnih projekata („flagship“) koji koriste državnu imovinu, kao i jedinica lokalne i regionalne samouprave na teme analize troškova i koristi projekata, kao i najboljih pristupa/poslovnih modela korištenja te imovine. Smjernice OECD-a o korporativnom upravljanju poduzećima u državnom vlasništvu preporuke su vladama o tome kako osigurati da poduzeća u državnom vlasništvu djeluju učinkovito, transparentno i na odgovoran način.
- Smjernice za opća pitanja
U okviru ovih smjernica preporuča se državnu imovinu učiniti dostupnijim i razumljivim svim dionicima, uključujući i opću javnost. Na nacionalnoj razini također je potrebno uspostaviti koordinaciju između različitih nositelja državne imovine, zatim jedinstven i transparentan sustav dodjele državne imovine i upravljanja, ubrzati procese dodjele državne imovine, poticati davanje iste projektima/dionicima sektora društvenog poduzetništva. Prilikom izrade jedinstvenog Zakona o društvenom poduzetništvu potrebno je dotaknuti se i korištenja napuštene, neiskorištene državne imovine ili oduzete imovine od organiziranog kriminala za obavljanje djelatnosti društvenih poduzeća, kao što je to primjerice učinjeno u Zakonu o društvenim poduzećima u Italiji. - Podizanje svijesti javnosti o važnosti i ulozi društvenog poduzetništva
Mnoga društvena poduzeća na pozitivan i inovativan način rješavaju brojne društvene probleme i predstavljaju dobrobit za građane. Budući da je razina poznavanja koncepta društvenog poduzetništva među građanima, te među samim poduzetnicima na niskim razinama, potrebno je osigurati promicanje, vidljivost i razumijevanje društvenog poduzetništva (proizvodi i usluge, dobrobiti, mogućnosti i dr.)