Centar za ruralni razvoj CERURA HR provodi projekt „Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo, kodni broj: UP.04.2.1.06.0054. Ukupna vrijednost projekta je 3.597.840,76 kuna/ 477.515,53 eura. Europska unija iz Europskog socijalnog fonda sufinancira bespovratna sredstva u iznosu od 3.058.164,65 kuna / 405.888,20 eura (85%), dok Republika Hrvatska iz državnog proračuna sufinancira bespovratna sredstva u iznosu od 539.676,11 kuna/ 71.627,33 eura (15%). Razdoblje provedbe projekta je od 31. listopada 2020. godine do 31. listopada 2023. godine.

Dana, 13. travnja 2023. godine s početkom u 10:00 sati u sklopu projektnog elementa 5. „Provođenje analiza društvenog utjecaja predloženih intervencija“ održana je 3. online radionica „Provedba analiza društvenog utjecaja intervencija“.

Cilj radionice bio je predstaviti samu metodologiju za analizu društvenog utjecaja, te prikazati rezultate analize društvenog utjecaja predloženih intervencija za temu: Društveno poduzetništvo i mladi.

U prvom dijelu radionice sudionici su se upoznali s pojmom te glavnim koracima pri analizi društvenog učinka.

Društveni učinak zapravo predstavlja djelovanje javnih ili privatnih aktivnosti koje utječu na promjenu načina života ljudi (učinci na zdravlje, kulturu, okoliš, politiku, prava i sl.) Kod analize i procjene društvenog učinka unaprijed se vrednuju i procjenjuju društvene posljedice (pozitivne i negativne) koje će vjerojatno slijediti iz implementacije pojedinih javnih politika, programa, mjera i aktivnosti.

U našem slučaju cilj analize društvenog učinka bio bi prikupiti relevantne informacije koje omogućuju uvid u izravne i neizravne posljedice predloženih smjernica za razvoj javnih politika o društvenom poduzetništvu izrađenih u okviru projekta, kako bi se kroz obrađene kvalitativne i kvantitativne pokazatelje vidjelo kako utječu na povećanje blagostanja zajednice u cjelini i njenog općeg prosperiteta.

Prilikom analize treba se voditi ključnim načelima analize društvenih učinaka kao što su: transparentnost, jasna metodologija, planiranje procjene, nepristranost i neovisnost, te vidljivost i širenje rezultata, a glavni koraci pri analizi društvenog učinka obuhvaćaju sljedeće:
1. Opis područja/tema na kojima se očekuje promjena
2. Opis okruženja u kojem će se možda desiti promjena
3. Holistički pristup procjeni
4. Definiranje ključnih dionika
5. Definiranje vremenske dimenzije procjene

U drugom dijelu radionice govorilo se o najvažnijim strateško-planskim dokumentima za ovo područje društvenog poduzetništva, te je predstavljena analiza društvenog učinka predloženih smjernica za temu „Društveno poduzetništvo i mladi“.

STRATEŠKO-PLANSKI DOKUMENTI

Nacionalna razvojna strategija RH do 2030. godine (NRS)
• podrška razvoju društvenog poduzetništva
• poticanje socijalnog uključivanja, društvenog poduzetništva, socijalnih inovacija, zapošljavanja i veća konkurentnosti na tržištu rada
• povezivanje strukovnih škola s gospodarstvom i tržištem rada;
• uvođenje programa za stjecanje dodatnih interdisciplinarnih kompetencija tijekom studija koje su u skladu s potrebama na tržištu;
• suradnju sektora obrazovanja s dionicima na tržištu rada, institucijama i socijalnim partnerima;
• podršku srednjoškolskom i visokoškolskom obrazovanju za radna mjesta u digitalnom društvu.
• poticanje ekonomskog osamostaljivanja i poduzetništva mladih te aktivno uključivanje mladih na lokalnoj, područnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini

Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2015.-2020. godine
• SC: „Promicanje važnosti i uloge društvenog poduzetništva kroz sve oblike obrazovanja“
• Mjera 3. niz aktivnosti kao što su nagrade, financijski i drugi poticaji obrazovnim ustanovama koje uvode programe i promiču društveno poduzetništvo, potpore za promociju društvenog poduzetništva, kao i za osposobljavanje odraslih (Niz predviđenih aktivnosti pod tom mjerom jasno potiče razvoj kompetencija mladih za društveno poduzetništvo).

Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine

SC1. Povećati participaciju mladih na tržištu rada, posebno mladih koji su stekli nižu razinu obrazovanja, mjere:
• Garancija za mlade
• Unapređenje mjera za zapošljavanje mladih, s naglaskom na dugotrajno nezaposlene mlade te mlade u neaktivnom NEET statusu

SC2. Osnažiti mlade za poduzetništvo i samozapošljavanje, mjere:
• Osiguranje uvjeta za učenje mladih na radnom mjestu
• Jačanje kompetencija mladih za moderno tržište rada
• Stvaranje preduvjeta za zapošljavanje mladih u turizmu podizanjem kvalitete stečenih kompetencija intenzivnijim povezivanjem obrazovnih institucija i gospodarskih subjekata u turizmu
• Poticanje poduzetničkog duha među mladima i razvijanje pozitivnog stava prema poduzetništvu
• Poticanje aktivnosti kojima se promiče i razvija model društvenog poduzetništva mladih

U okviru smjernica „Društveno poduzetništvo i mladi“ definirano je pet glavnih smjernica za razvoj javnih politika u ovom području:

1. Mapiranje društvenih poduzeća;

Ova smjernica predlaže sljedeće mjere:
• Mapiranje kao preduvjet za bilo kakve pomake u strateškom planiranju i javnim politikama (broj, područja koja društvena poduzeća pokrivaju, njihov pravni oblik, datum osnivanja, strukturu zaposlenih, prihode i druge osnovne podatke)

U okviru analize društvenih učinaka za ovu smjernicu ustanovljen je pozitivan utjecaj na studente i mlade, društvene poduzetnike, JLPS-ove te širu javnost, dok je protivljenje moguće od strane resornog ministarstava. Općenito, izrada Registra društvenih poduzeća osnovni je alat za bilo kakve strateške iskorake jer sadrži podatke koji daju jasnu sliku o sektoru. Snaga projekta očituje se ne samo u sređivanju podataka, već i u mogućnostima povezivanja poduzeća, njihovog okrupnjavanja, povezivanja s obrazovanjem, a što može utjecati i na učinkovitije rješavanje društvenih problema i povećanje ljudskih kapaciteta.

Izvori informacija za provedbu ove smjernice su društveni poduzetnici, OCD-ovi, zadruge i ostali pravni oblici DP-a, znanstvena i stručna zajednica, HGK i lokalne komore. Vremenski rok za provedbu smjernice je kontinuirano. Ako spomenemo i najznačajnije rizike koji se mogu očekivati vezano za predloženu smjernicu oni uključuju izostanak političke podrške kao politički rizik čija je vjerojatnost ostvarenja mala, dok je jačina njegova utjecaja velika. Drugi je ekonomski rizik kao što je nedostatak sredstava za inicijalno mapiranje, izradu i vođenje Registra DP čija je vjerojatnost ostvarenja mala, dok je jačina njegovog utjecaja velika. Treći su institucionalni rizici kao što je slab odaziv DP za uključivanje u Registar čija je vjerojatnost ostvarenja mala dok je jačina njegova utjecaja srednja. Od institucionalnih rizika tu je još i nepostojanje suradnje i koordinacije u izradi Registra. Vjerojatnost ostvarenja ovog rizika je mala, dok je jačina njihova utjecaja velika.

2. Izrada jasnog strateškog okvira za poticanje zapošljavanja mladih i razvoja društvenog poduzetništva

U okviru ove smjernice naglasak je bio stavljen na :
• Nova Strategija razvoja društvenog poduzetništva u RH treba voditi računa o mladima i njihovom zapošljavanju te može povezati zapošljavanje mladih u društvenim poduzećima obzirom da istraživanja pokazuju da su mladi zainteresirani za koncepte društveno-korisnog učenja te da žude za iskustvenim metodama učenja
• Osim kroz politike tržišta rada, na rješavanje nezaposlenosti mladih treba gledati integrirano te uključiti i obrazovne politike, politike za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom, politike borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti

U okviru analize društvenih učinaka za ovu smjernicu ustanovljen je pozitivan utjecaj na mlade, društvene poduzetnike te širu javnost, dok je protivljenje moguće od strane resornih ministarstava. Očekivani smjer uključuje jasan strateški okvir predstavlja jedan od temelja za rješavanje problema nezaposlenosti mladih. Istovremeno uparivanje obrazovanih mladih ljudi kapacitiranih praktičnim znanjima koja su stekli u obrazovanju s društvenim poduzetnicima omogućuje veću kvalitetu radne snage za društvene poduzetnike. Za resorna ministarstva, Strategija može biti temelj za sustavno vođenje podataka i operativno upravljanje društvenim poduzećima što u konačnici utječe i na učinkovitije rješavanje društvenih problema.

Izvori informacija za analizu društvenih utjecaja ove smjernice su znanstvena i stručna zajednica, podaci JLPS, društveni poduzetnici, OCD-i, postojeća Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2015.-2020, analiza potreba mladih. Vremenski rok za provedbu ove smjernice je 8 mjeseci od početka izrade uz kontinuirano praćenje provedbe i vrednovanje. Ako spomenemo i najznačajnije rizike koji se mogu očekivati vezano za predloženu smjernicu oni uključuju politički rizik kao što je izostanak političke podrške čija je vjerojatnost ostvarenja mala dok je jačina njegova utjecaja velika. Drugi je ekonomski rizik kao što je nedostatak sredstava za provedbu strategije čija je vjerojatnost ostvarenja srednja dok je jačina njegova utjecaja velika. Treći je institucionalni rizik kao što je izostanak suradnje među resornim ministarstvima. Vjerojatnost ostvarenja ovog rizika je srednja dok je jačina njihovog utjecaja velika.

3. Promicanje, vidljivost i razumijevanje koncepta društvenog poduzetništva među poduzetnicima i građanima

U okviru ove smjernice predlažu se sljedeće mjere:
• Promicanje koncepta društvenog poduzetništva među građanima, ali i među samim poduzetnicima na niskim razinama
• Povećanje društvene svijesti što utječe na veći broj društvenih poduzeća, uvjeti za zapošljavanje mladih
• Organizacija promotivne kampanje u skladu s reformom aktivnih politika tržišta rada i Strategijom razvoja društvenog poduzetništva

U okviru analize društvenih učinaka za ovu smjernicu ustanovljen je pozitivan utjecaj na studente i mlade, društvene i ostale poduzetnike, te širu javnost, dok je protivljenje moguće od strane resornog ministarstva. Općenito, s povećanjem društvene svijesti o DP-u očekuje se i snažnije uključivanje građana u rješavanje društvenih problema, a potencijalno se otvara i veći broj društvenih poduzeća te se stvaraju uvjeti za zapošljavanje mladih. Isto posljedično može utjecati i na razvojne učinke za cijelo društvo.

Izvori informacija za analizu društvenih utjecaja ove smjernice su znanstvena i stručna zajednica, društveni poduzetnici, OCD-i, zadruge i drugi pravni oblici društvenih poduzeća, domaći i strani primjeri prakse. Vremenski rok za provedbu ove smjernice je godinu dana od početka kampanje s mjerenjem učinka te njihovim usklađivanjem s eventualnim nastavkom kampanje. Ako spomenemo i najznačajnije rizike koji se mogu očekivati vezano za predloženu smjernicu oni uključuju izostanak političke podrške kao politički rizik čija je vjerojatnost ostvarenja mala, dok je jačina njegova utjecaja velika. Drugi je ekonomski rizik kao što je potreba ulaganja u promotivne projekte i izradu novih kurikula. Vjerojatnost ostvarenja ovog rizika je mala, dok je jačina njegovog utjecaja srednja. Treći su institucionalni rizici kao što su nepostojanje suradnje i koordinacije, nevoljkost obrazovnog sustava za nove iskorake i nedostatak stručnih znanja. Vjerojatnost ostvarenja ovih rizika je srednja dok je jačina njihova utjecaja velika. Postoje još i drugi rizici kao što je izostanak interesa šire javnosti za temu čija je vjerojatnost ostvarenja mala dok mu je jačina utjecaja velika.

4. Reforma aktivnih politika tržišta rada, a što uključuje i reformu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

U okviru ove smjernice stavljen je naglasak na sljedeće:
• Iako postoje poticajne mjere javnih politika za zapošljavanje mladih i koje se koriste, upitna njihova stvarna vrijednost i dugoročnija učinkovitost
• Često više služe poslodavcima kao dodatni izvor prihoda, no ne i dugoročnom rješavanju problema nezaposlenosti mladih
• Mjere su općeg tipa i nisu posebno prilagođene zapošljavanju u društvenim poduzećima
• Samozapošljavanje mladi ( birokratizacija postupaka i nejasni propisi odbijaju mlade u osnivanju vlastitih poduzeća
• U radu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i njegovoj suradnji s različitim dionicima prepoznata različita ograničenja

U okviru analize društvenih učinaka za ovu smjernicu ustanovljen je pozitivan utjecaj na mlade, društvene poduzetnike, te širu javnost, dok je protivljenje moguće od strane resornog ministarstva i HZZ-a. Općenito, reformu aktivnih politika tržišta rada potrebno je integrirati u proces izrade Strategije razvoja DP te predložiti posebne mjere za društvena poduzeća budući da imaju utjecaj na razvoj društva. Također, potrebno je još pojednostaviti postupke odnosno pravilno informirati mlade o mogućnostima osnivanja poduzeća te osigurati potencijalne olakšice za mlade poduzetnike pri osnivanju vlastitih poduzeća. Operacionalizacija poslovanja HZZ-a nužna je za bolje informiranje mladih koji traže posao te za učinkovitost postupka.

Izvori informacija za analizu društvenih utjecaja ove smjernice su znanstvena i stručna zajednica, društveni poduzetnici, OCD-i, društveni poduzetnici, vrednovanje dosadašnjih mjera aktivne politike tržišta rada, postojeća Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2015.-2020. Vremenski rok za provedbu ove smjernice je 6 mjeseci od početka izrade uz kontinuirano praćenje i vrednovanje. Ako spomenemo i najznačajnije rizike koji se mogu očekivati vezano za predloženu smjernicu oni uključuju izostanak političke podrške kao politički rizik čija je vjerojatnost ostvarenja mala, dok je jačina njegova utjecaja velika. Drugi je ekonomski rizik kao što je nedostatak sredstava za provedbu mjera. Vjerojatnost ostvarenja ovog rizika je srednja, dok je jačina njegovog utjecaja velika. Treći je institucionalni rizik kao što je otpor prema reformi HZZ-a. Vjerojatnost ostvarenja ovog rizika je srednja dok je jačina njihova utjecaja velika.

5. Reforma hrvatskog obrazovnog sustava

U okviru ove smjernice stavljen je naglasak na sljedeće:
• Bez opće reforme hrvatskog obrazovnog sustava teško učiniti značajne pomake - potreba usklađivanja sadržaja i metoda u obrazovnim programima s tržištem rada što dovodi do stvaranja konkurentne radne snaga te povećanje zapošljavanja mladih
• Integrirani pristup reformi – obrazovna + znanstvena politika, ali i sve druge sektorske politike čiji je napredak u izravnoj vezi s uspjehom obrazovanja + civilno društvo, društvena poduzeća i pojedinci koji se bave temama DKU i DP - smanjivanje jaza između lokalne razine i donositelja odluka

U okviru analize društvenih učinaka za ovu smjernicu ustanovljen je pozitivan utjecaj na studente i mlade, društvene poduzetnike, JLPS-ove te širu javnost, dok je protivljenje moguće od strane resornog ministarstva i obrazovnog sektora. Općenito, očekuje se kvalitetnije obrazovanje koje kapacitira studente za kreativno rješavanje problema te podiže svijest o potrebi rješavanja društvenih problema. To posredno utječe na kvalitetu radne snage, rješenja za lokalnu zajednicu te pomake prema održivosti kako rješenja, tako i pojedinih resora. Isto je na korist lokalnog razvoja i dobrobit lokalne zajednice u cjelini.

Izvori informacija za analizu društvenih utjecaja ove smjernice su Strategija razvoja društvenog poduzetništva RH, Strateško-planski dokumenti Ministarstva znanosti i obrazovanja te ostalih relevantnih resornih ministarstva, Nacionalna razvojna strategija do 2023. godine te relevantni EU dokumenti. Vremenski rok za provedbu ove smjernice je po odluci Vlade, ali kontinuirano s dugoročnim utjecajem. Ako spomenemo i najznačajnije rizike koji se mogu očekivati vezano za predloženu smjernicu oni uključuju izostanak političke podrške kao politički rizik čija je vjerojatnost ostvarenja velika, kao i jačina njegova utjecaja. Drugi je ekonomski rizik kao što je nedostatak sredstava za provedbu reforme. Vjerojatnost ostvarenja ovog rizika je srednja, dok je jačina njegovog utjecaja velika. Treći je institucionalni rizik kao što je izostanak suradnje među resornim ministarstvima. Vjerojatnost ostvarenja ovog rizika je srednja dok je jačina njihova utjecaja velika.

Na radionici je prisustvovalo oko 30 sudionika.

Prezentaciju možete preuzeti OVDJE .

Više o projektu u uredu (Brnaze 410, 21230 Sinj) i na Internet stranici projekta: https://www.socialbiz.cerura.hr/
Više o EU fondovima na www.strukturnifondovi.hr i www.esf.hr