Centar za ruralni razvoj CERURA HR provodi projekt „Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo, kodni broj: UP.04.2.1.06.0054. Ukupna vrijednost projekta je 3.597.840,76 kuna/ 477.515,53 eura. Europska unija iz Europskog socijalnog fonda sufinancira bespovratna sredstva u iznosu od 3.058.164,65 kuna / 405.888,20 eura (85%), dok Republika Hrvatska iz državnog proračuna sufinancira bespovratna sredstva u iznosu od 539.676,11 kuna/ 71.627,33 eura (15%). Razdoblje provedbe projekta je od 31. listopada 2020. godine do 31. listopada 2023. godine.

Dana, 28. siječnja 2023. godine s početkom u 10:00 sati u sklopu projektnog elementa 5. „Provođenje analiza društvenog utjecaja predloženih intervencija“ održana je 2. online radionica „Provedba analiza društvenog utjecaja intervencija“.

Cilj radionice bio je predstaviti samu metodologiju za analizu društvenog utjecaja, te prikazati rezultate analize društvenog utjecaja predloženih intervencija za temu: Društveno poduzetništvo i obrazovni sustav.

U prvom dijelu radionice sudionici su se upoznali s pojmom te glavnim koracima pri analizi društvenog učinka.

Društveni učinak zapravo predstavlja djelovanje javnih ili privatnih aktivnosti koje utječu na promjenu načina života ljudi (učinci na zdravlje, kulturu, okoliš, politiku, prava i sl.) Kod analize i procjene društvenog učinka unaprijed se vrednuju i procjenjuju društvene posljedice (pozitivne i negativne) koje će vjerojatno slijediti iz implementacije pojedinih javnih politika, programa, mjera i aktivnosti.

U našem slučaju cilj analize društvenog učinka bio bi prikupiti relevantne informacije koje omogućuju uvid u izravne i neizravne posljedice predloženih smjernica za razvoj javnih politika o društvenom poduzetništvu izrađenih u okviru projekta, kako bi se kroz obrađene kvalitativne i kvantitativne pokazatelje vidjelo kako utječu na povećanje blagostanja zajednice u cjelini i njenog općeg prosperiteta.

Prilikom analize treba se voditi ključnim načelima analize društvenih učinaka kao što su: transparentnost, jasna metodologija, planiranje procjene, nepristranost i neovisnost, te vidljivost i širenje rezultata, a glavni koraci pri analizi društvenog učinka obuhvaćaju sljedeće:
• Opis područja/tema na kojima se očekuje promjena
• Opis okruženja u kojem će se možda desiti promjena
• Holistički pristup procjeni
• Definiranje ključnih dionika
• Definiranje vremenske dimenzije procjene

U drugom dijelu radionice govorilo se o najvažnijim strateško-planskim dokumentima za ovo područje društvenog poduzetništva, te je predstavljena analiza društvenog učinka predloženih smjernica za temu „Društveno poduzetništvo i obrazovni sustav“.

STRATEŠKO-PLANSKI DOKUMENTI

Nacionalna razvojna strategija RH do 2030. godine (NRS)
• povezivanje strukovnih škola s gospodarstvom i tržištem rada;
• uvođenje programa za stjecanje dodatnih interdisciplinarnih kompetencija tijekom studija koje su u skladu s potrebama na tržištu;
• suradnju sektora obrazovanja s dionicima na tržištu rada, institucijama i socijalnim partnerima;
• podršku srednjoškolskom i visokoškolskom obrazovanju za radna mjesta u digitalnom društvu.

Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2015.-2020. godine
• SC: „Promicanje važnosti i uloge društvenog poduzetništva kroz sve oblike obrazovanja“
• Mjera 3. niz aktivnosti kao što su nagrade, financijski i drugi poticaji obrazovnim ustanovama koje uvode programe i promiču društveno poduzetništvo, potpore za promociju društvenog poduzetništva, kao i za osposobljavanje odraslih
• Fokus na DP, no ne i DKU

Nove boje znanja: Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije do 2030. godine
• Politike cjeloživotnog učenja i obrazovanja, no DKU i DP se ne spominju

U okviru smjernica „Društveno poduzetništvo i obrazovni sustav“ definirane su tri glavne smjernice za razvoj javnih politika u ovom području:
1. Nužnost veće vidljivosti i promicanja društveno-korisnog učenja;

Ova smjernica predlaže sljedeće mjere:
• Snažnija promocija i vidljivost DKU zbog visoke razine nepoznavanja koncepta DKU u javnosti
• Promjena vrijednosti hrvatskog društva (solidarnost, tolerancija, uključivost) + potrebna znanja i vještine za lakšu integraciju mladih na tržište rada (inovativni kapital društva)
• Aktivna suradnja ministarstava koja imaju izravan ili neizravan utjecaj na obrazovanje, poduzetništvo, tržište rada, zapošljavanje i medije značajna za promociju, vidljivost i daljnji razvoj društvenog poduzetništva u Hrvatskoj
• Koordinacijska radna skupina dionika iz navedenih resora - usklađen pristup i koordinirano djelovanje za povećanje vidljivosti DKU

U okviru analize društvenih učinaka za ovu smjernicu ustanovljen je pozitivan utjecaj na studente i mlade, društvene poduzetnike, OCD-ove te širu javnost, dok su protivljenja moguća od strane resornih ministarstava, obrazovnog sustava i JLPS-ova. Općenito, očekuje se da bi koordinacijska radna skupina mogla iznjedriti novi smjer za novu Strategiju obrazovanja RH, pokrenuti nove obrazovne i medijske projekte na temu DKU i DP i povezati lokalno inicirane postojeće projekte (npr. „Škola i zajednica“). Snaga projekta očituje se u utjecaju na potencijalnu reformu obrazovanja, a što posljedično utječe na povećanje razine znanja u društvu tj. inovativnog kapitala društva.

Izvori informacija za provedbu ove smjernice su znanstvena i stručna zajednica. Vremenski rok za provedbu smjernice je kontinuiran s dugoročnim utjecajem. Ako spomenemo i najznačajnije rizike koji se mogu očekivati vezano za predloženu smjernicu oni uključuju izostanak političke podrške kao politički rizik čija je vjerojatnost ostvarenja mala, dok je jačina njegova utjecaja velika. Drugi je ekonomski rizik kao što je potreba ulaganja u promotivne projekte i izradu novih kurikula čija je vjerojatnost ostvarenja mala, dok je jačina njegovog utjecaja srednja. Treći su institucionalni rizici kao što je nepostojanje suradnje i koordinacije, nevoljkost obrazovnog sustava za nove iskorake i nedostatak stručnih znanja. Vjerojatnost ostvarenja ovih rizika je srednja, dok je jačina njihova utjecaja velika. Ovdje još možemo spomenuti i ostale rizike kao što je izostanak interesa šire javnosti za temu čija je vjerojatnost ostvarenja mala, dok je jačina njegova utjecaja velika.

1. Poticanje obrazovne zajednice u društvenom angažmanu;

U okviru ove smjernice naglasak je bio stavljen na :
• Sveučilišta, koja između ostalog, imaju i tzv. „treću misiju“
• Gospodarsku i društvenu ulogu uz doprinos zajednicama i područjima
• Poticanje izravnih veza između obrazovnih ustanova i društvenih zajednica potencijalno iznalazi rješenja za društvene probleme

U okviru analize društvenih učinaka za ovu smjernicu ustanovljen je pozitivan utjecaj na studente, JLPS-ove te širu javnost, dok je protivljenje moguće od strane sveučilišta. Očekivani smjer uključuje Sveučilišne programe koji obrazuju studente u skladu s potrebama društva te sveučilišta kao „adrese“ za rješavanje društvenih problema. Snaga projekta očituje se u utjecaju na potencijalnu reformu obrazovanja (suradnja s Ministarstvom znanosti i obrazovanja), a što posljedično utječe na povećanje razine znanja u društvu tj. inovativnog kapitala društva, zapošljivosti mladih, rješavanje društvenih problema i zadovoljstvo građana.

Izvori informacija za analizu društvenih utjecaja ove smjernice su znanstvena i stručna zajednica, podaci JLPS o problemima na njihovom području, analize potreba lokalnih zajednica te strateško-planski dokumenti Ministarstva znanosti i obrazovanja. Vremenski rok za provedbu ove smjernice je kontinuirano. Ako spomenemo i najznačajnije rizike koji se mogu očekivati vezano za predloženu smjernicu oni uključuju političke rizike kao što su izostanak političke podrške od strane MZO čija je vjerojatnost ostvarenja mala kao i jačina njegova utjecaja te izostanak suradnje s JLPS-ovima čija je vjerojatnost ostvarenja mala dok je jačina njegova utjecaja velika. Drugi su institucionalni rizici kao što je otpor sveučilišnog kadra promjenama. Vjerojatnost ostvarenja ovih rizika je srednja dok je jačina njihovog utjecaja velika.

1. Reforma hrvatskog obrazovnog sustava

U okviru ove smjernice predlažu se sljedeće mjere:
• Potreba usklađivanja sadržaja i metoda u obrazovnim programima s tržištem rada te stvaranje konkurentne radne snage te povećanje zapošljavanja mladih - bez opće reforme hrvatskog obrazovnog sustava teško učiniti značajne pomake
• Integrirani pristup reformi – obrazovna + znanstvena politika, ali i sve druge sektorske politike čiji je napredak u izravnoj vezi s uspjehom obrazovanja + civilno društvo, društvena poduzeća i pojedinci koji se bave temama DKU i DP - smanjivanje jaza između lokalne razine i donositelja odluka

U okviru analize društvenih učinaka za ovu smjernicu ustanovljen je pozitivan utjecaj na studente i mlade, društvene poduzetnike, JLPS-ove, te širu javnost. Općenito, implementacijom ove smjernice očekuje se kvalitetnije obrazovanje koje kapacitira studente za kreativno rješavanje problema te podiže svijest o potrebi rješavanja društvenih problema. To posredno utječe na kvalitetu radne snage, rješenja za lokalnu zajednicu te pomake prema održivosti kako rješenja, tako i pojedinih resora. Isto je na korist lokalnog razvoja i dobrobiti lokalne zajednice u cjelini.

Izvori informacija za analizu društvenih utjecaja ove smjernice su strateško-planski dokumenti Ministarstva znanosti i obrazovanja te ostalih relevantnih resornih ministarstava, Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine, Strategija razvoja društvenog poduzetništva RH, obrazovni sustav i znanstvena zajednica te relevantni EU dokumenti. Vremenski rok za provedbu ove smjernice je po odluci Vlade, ali kontinuirano s dugoročnim utjecajem. Ako spomenemo i najznačajnije rizike koji se mogu očekivati vezano za predloženu smjernicu oni uključuju izostanak političke podrške kao politički rizik čija je vjerojatnost ostvarenja velika kao i jačina njegova utjecaja. Drugi je nedostatak sredstava za provedbu reforme kao ekonomski rizik čija je vjerojatnost ostvarenja srednja dok je jačina njegovog utjecaja velika. Treći je institucionalni rizik kao što je izostanak suradnje među resornim ministarstvima. Vjerojatnost njegova ostvarenja je srednja dok mu je jačina utjecaja velika.

Na radionici je prisustvovalo oko 30 sudionika.

Prezentaciju možete preuzeti OVDJE .

Više o projektu u uredu (Brnaze 410, 21230 Sinj) i na Internet stranici projekta: https://www.socialbiz.cerura.hr/
Više o EU fondovima na www.strukturnifondovi.hr i www.esf.hr