Centar za ruralni razvoj CERURA HR provodi projekt „Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo, kodni broj: UP.04.2.1.06.0054. Ukupna vrijednost projekta je 3.597.840,76 kuna/ 477.515,53 eura. Europska unija iz Europskog socijalnog fonda sufinancira bespovratna sredstva u iznosu od 3.058.164,65 kuna / 405.888,20 eura (85%), dok Republika Hrvatska iz državnog proračuna sufinancira bespovratna sredstva u iznosu od 539.676,11 kuna/ 71.627,33 eura (15%). Razdoblje provedbe projekta je od 31. listopada 2020. godine do 31. listopada 2023. godine.
Dana, 31. siječnja 2023. godine s početkom u 10:00 sati u sklopu projektnog elementa 5. „Provođenje analiza društvenog utjecaja predloženih intervencija“ održana je 4. online radionica „Izrada metodologije analize društvenog utjecaja intervencija“.
Cilj radionice bio je predstaviti samu metodologiju za analizu društvenog utjecaja , te prikazati rezultate analize društvenog utjecaja predloženih intervencija za temu: Društveno poduzetništvo u poljoprivredi.
U prvom dijelu radionice sudionici su se upoznali s pojmom te glavnim koracima pri analizi društvenog učinka.
Društveni učinak zapravo predstavlja djelovanje javnih ili privatnih aktivnosti koje utječu na promjenu načina života ljudi (učinci na zdravlje, kulturu, okoliš, politiku, prava i sl.) Kod analize i procjene društvenog učinka unaprijed se vrednuju i procjenjuju društvene posljedice (pozitivne i negativne) koje će vjerojatno slijediti iz implementacije pojedinih javnih politika, programa, mjera i aktivnosti.
U našem slučaju cilj analize društvenog učinka bio bi prikupiti relevantne informacije koje omogućuju uvid u izravne i neizravne posljedice predloženih smjernica za razvoj javnih politika o društvenom poduzetništvu izrađenih u okviru projekta, kako bi se kroz obrađene kvalitativne i kvantitativne pokazatelje vidjelo kako utječu na povećanje blagostanja zajednice u cjelini i njenog općeg prosperiteta.
- Opis područja/tema na kojima se očekuje promjena
- Opis okruženja u kojem će se možda desiti promjena
- Holistički pristup procjeni
- Definiranje ključnih dionika
- Definiranje vremenske dimenzije procjene
U drugom dijelu radionice dan je prikaz strateško-planskih dokumenata od važnosti za društveno poduzetništvo u poljoprivredi, te je predstavljena analiza društvenog učinka predloženih smjernica za temu „Društveno poduzetništvo u poljoprivredi“.
STRATEŠKO-PLANSKI DOKUMENTI
- Strategija poljoprivrede do 2030. (NN 26/2022)- ključan strateški dokument koji prepoznaje važnost jačanja znanja i kompetencija poljoprivrednika, posebice u području razvoja inovacija i suvremenog poslovanja s ciljem jačanja njihove konkurentnosti i produktivnosti. Detektirani su ograničavajući faktori razvoja poljoprivrede u kompleksnim regulatornim, poreznim i administrativnim opterećenjima. Strategija se izričito ne referira na DP u P no nadovezuje se na niz tema koje su izuzetno relevantne za ovaj oblik DP poljoprivrede (mladi poljoprivrednici, zadrugarstvo, unaprjeđenje poduzetničkih sposobnosti…).
- Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike RH (SP ZPP HR) je programski strateški dokument i temelj za korištenje sredstava europskih poljoprivrednih fondova (EFJP i EPFRR) i primjenu alata i instrumenata ZPP-a (izravna plaćanja, ruralni razvoj, sektorske intervencije).
- Strategije društvenog poduzetništva u RH 2015—2020. /Vrednovanje Strategije razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. (prosinac 2021.)- koristan dokument prilikom osmišljavanja unapređenja javnih politika.
U okviru smjernica „Društveno poduzetništvo u poljoprivredi“ definirane su četiri glavne smjernice za razvoj javnih politika u ovom području:
1. - Osigurati komplementarnost mjera i inicijativa nadovezanih razvojnih politika relevantnih za društveno poduzetništvo u poljoprivredi.
Ova smjernica predlaže osiguravanje komplementarnosti inicijativa iz područja nadovezanih razvojnih politika za DPP: regionalne, socijalne, zaštite okoliša, gospodarstva/MSP, turizma, novih izvora energije, obrazovne, kulturne i dr., Stavljen je naglasak da međuosnažujuće i podržavajuće djelovanje pridonosi sinergiji poduzetnih aktivnosti i mjera.
U okviru analize društvenih učinaka za ovu smjernicu ustanovljen je pozitivan utjecaj na društvene poduzetnike, zadruge, OCD-ove, JLPS-ove, resorna ministarstva te širu javnost. Općenito, očekuje se postepeno uvođenje integriranog pristupa prilikom sagledavanja daljnjeg razvoja DP (sagledavanje razvoja DP kroz paralelnu provedbu mjera iz niza nadovezanih razvojnih politika (poljoprivredne, regionalne, okolišne, socijalne, turizam i dr.). Uspješna provedba spomenutih nadovezanih razvojnih politika slijedom postignutog efekta sinergije zahvaljujući komplementarnosti mjera iniciranih paralelno iz različitih resora dovela bi do postizanja međuosnažujućeg djelovanja niza mjera.
Izvori informacija za analizu društvenih utjecaja ove smjernice su DP mreža i stručna zajednica, resorna ministarstva (Ministarstvo poljoprivrede - integrirane politike s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvom rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvom hrvatskih branitelja, Ministarstvom znanosti i obrazovanja, Ministarstvom turizma i sporta RH, Ministarstvom kulture i medija), dok je vremenski rok za provedbu smjernice kontinuiran s dugoročnim utjecajem. Ako spomenemo i najznačajnije rizike koji se mogu očekivati vezano za predloženu smjernicu oni uključuju izostanak političke podrške kao politički rizik čija je vjerojatnost ostvarenja srednja, a jačina utjecaja velika. Drugi je ekonomski rizik kao što je potreba ulaganja u koordinacijska tijela, čija je vjerojatnost ostvarenja mala dok je jačina njegovog utjecaja srednja. Treći su institucionalni rizici kao što je nepostojanje suradnje i koordinacije, nevoljkost nadležnih resora za primjenom integriranog pristupa i nedostatak stručnih znanja. Vjerojatnost ostvarenja ovih rizika je srednja dok je jačina njihova utjecaja velika.
2. - Osnaživati poljoprivredno zadrugarstvo
U sklopu ove smjernice predlaže se zadrugarstvu dati znantno izraženiji značaj (razmotriti mogućnost provedbe ključnih preporuka iz Nacrta Strategije za razvoj zadrugarstva te Smjernica za razvoj zadrugarstva iz 2004. godine, revidirati postojeći ili donijeti novi Zakon o zadrugarstvu, poticati razvoj zadružnih inkubatora, zadružne banke ili zadružnih investicijskih fondova, razvijati zadružne savjetodavne službe koje bi nudile usluge tehničke pomoći, edukaciju i sl.), jačati ulogu JLPS-ova u promoviranju zadrugarstva te se zalagati za sustavno promišljanje razvoja održive poljoprivredne proizvodnje te zaustavljanje uništavanja organiziranog otkupa poljoprivrednih proizvoda koje vodi nestajanju poljoprivredne proizvodnje.
U okviru analize društvenih učinaka za ovu smjernicu ustanovljen je pozitivan utjecaj na JLPS-ove, zadruge, resorno ministarstvo te širu javnost. Općenito, očekivani smjer utjecaja uključuje: osnažen sektor zadrugarstva u cjelini slijedom revidiranog postojećeg ili donesenog novog Zakona o zadrugarstvu, poticaj daljnjem razvoju zadrugarstva temeljem osnovanih zadružnih inkubatora, zadružne banke ili zadružnih investicijskih fondova, jačanje zadrugarstva kroz daljnji razvoj savjetodavnih službi, te jačanje odgovornosti i vlasništva JLPS u odnosu na daljnji razvoj zadružnog sektor.
Izvori informacija za analizu društvenih utjecaja ove smjernice su resorna ministarstva, JLPS zadužene za pružanje podrške zadrugarima i promoviranje njihova rada, zadružne savjetodavne službe, dok je vremenski rok za provedbu smjernice kontinuiran. Ako spomenemo i najznačajnije rizike koji se mogu očekivati vezano za predloženu smjernicu oni uključuju izostanak političke podrške od strane resornih ministarstva te izostanak podrške JLPS-ova kao političke rizike čija je vjerojatnost ostvarenja mala, a jačina utjecaja velika. Drugi rizik je otpor i sporost u provedbi izmjena normativnog okvira kao institucionalni rizik čija je vjerojatnost ostvarenja srednja dok je jačina njegovog utjecaja velika.
3. - Jačati koncept CLLD (Razvoj vođen od strane lokalne zajednice) te podupirati LAG-ove sa relevantnim rezultatima
Iako se uočava postepeni rast broja udruga i zadruga u poljoprivredi, potrebno je jačanje CLLD koncepta i bottom-up pristupa razvoju što predstavlja konkretni utjecaj za dobrobit lokalne zajednice. Značajan broj LAG-ova ostvaruje prepoznatljive rezultate koji su također od direktnog značaja za lokalnu zajednicu. Potencijal dijela LAG-ova za razvoj društvenog poduzetništva u poljoprivredi je naglašen te je nužno dobra iskustva proučavati i primjenjivati na primjerima manje razvijenih i novijih LAG-ova. U okviru ove smjernice potrebno je jačati primjenu pristupa razvoju „odozdo“ te uključivati lokalnu zajednicu u realizaciju aktivnosti, provoditi aktivnosti usmjerene uspostavljanju povjerenja i suradnje društvenih poduzetnika u poljoprivredi i lok. zajednice te osigurati podršku lok. i reg. dionika njihovom razvoju, poticati učenje temeljem HR i inozemne dobre prakse u svrhu poticanja inovacija u DPP-u, te pratiti rezultate poslovanja društvenih poduzetnika u poljoprivredi i dodatno poticati one sa ključnim i održivim rezultatima.
U okviru analize društvenih učinaka za ovu smjernicu ustanovljen je pozitivan utjecaj na društvene poduzetnike, LAG-ove, JLPS-ove, resorna ministarstva, te širu javnost. Općenito, implementacijom ove smjernice očekuje se osnaživanje LAG-ova i vidljive koristi za lokalnu zajednicu, jačanje novih oblika upravljanja, posebice participativnih, decentralizacija usluga slijedom osnaženog CLLD koncepta, osnažena suradnja društvenih poduzetnika i lokalne zajednice uz porast svijesti na lokalnoj razini o značaju i koristi razvijenog sektora društvenog poduzetništva na lokalnoj razini, te snažniji prijenos znanja i prakse temeljem dobrih primjera ostvarenih u inozemstvu i HR
Izvori informacija za analizu društvenih utjecaja ove smjernice su koordinacijska lokalna tijela i LAG-ovi, dok je vremenski rok za provedbu smjernice kontinuirano s dugoročnim utjecajem. Ako spomenemo i najznačajnije rizike koji se mogu očekivati vezano za predloženu smjernicu oni uključuju izostanak političke kao politički rizik čija je vjerojatnost ostvarenja mala, a jačina njegova utjecaja velika. Drugi je nedostatak sredstava za provedbu aktivnosti kao ekonomski rizik čija je vjerojatnost ostvarenja srednja dok je jačina njegovog utjecaja velika. Treći je institucionalni rizik kao što je izostanak suradnje među resornim ministarstvima i lokalnom razinom. Vjerojatnost njegova ostvarenja je srednja dok mu je jačina utjecaja velika.
4. - Jačati iskorištavanje razvojnog potencijala za daljnji razvoj društvenog poduzetništva u poljoprivredi
Ova smjernica sugerira osiguravanje čuvanja starih poljoprivrednih sorti, osiguravanje samodostatnosti hrane, stvaranje i očuvanje održive domaće poljoprivredne proizvodnje s višom dodanom vrijednosti, stvaranje lokalnih prehrambenih proizvoda i kratkih opskrbnih lanaca, ekološku proizvodnju hrane, razvoj trgovine za prodaju autohtonih proizvoda malih lokalnih proizvođača po principu „poštene trgovine“, te poticanje DPP kroz stavljanje naglasaka na zelene teme (zeleno malo poduzetništvo, zeleni turizam, zeleno življenje, zelena sela, zelene regije, zelena kultura - održivi razvoj u cjelini na lokalnoj i regionalnoj razini, korištenje prednosti energetskog sektora).
U okviru analize društvenih učinaka za ovu smjernicu ustanovljen je pozitivan utjecaj na društvene poduzetnike, JLPS-ove, resorna ministarstva, širu javnost, te lokalnu zajednicu. Općenito, implementacijom ove smjernice očekuje se razvoj društvenog poduzetništva u smislu predvodnika održive lokalne poljoprivredne proizvodnje i razvojnih promjena u lokalnoj zajednici.
Izvori informacija za analizu društvenih utjecaja ove smjernice su resorna ministarstva, JLPS-ovi i LAG-ovi, dok je vremenski rok za provedbu smjernice kontinuirano s dugoročnim utjecajem. Ako spomenemo i najznačajnije rizike koji se mogu očekivati vezano za predloženu smjernicu oni uključuju izostanak političke kao politički rizik čija je vjerojatnost ostvarenja velika kao i jačina njegova utjecaja. Drugi je nedostatak sredstava za provedbu reforme kao ekonomski rizik čija je vjerojatnost ostvarenja srednja dok je jačina njegovog utjecaja velika. Treći je institucionalni rizik kao što je izostanak suradnje među resornim ministarstvima čija je vjerojatnost ostvarenja srednja, a jačina utjecaja velika.
Na radionici je prisustvovalo oko 40 sudionika.
Prezentaciju možete preuzeti OVDJE .
