Centar za ruralni razvoj CERURA HR provodi projekt „Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo“ kodni broj UP.04.2.1.06.0054 koji se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda.

Razdoblje provedbe projekta je od 31.10.2020. do 31.10.2023. godine.

Opći cilj projekta: Jačati kapacitete organizacija civilnoga društava uz potporu akademske zajednice, kako bi se uspostavio učinkoviti dijalog svih dionika za društveni razvoj Republike Hrvatske.

Dana 24. svibnja 2021. godine s početkom u 12.00 sati u sklopu projektnog elementa 1. „Jačanje partnerstva organizacija civilnoga društva i uključivanje novih članica i članova tematske mreže“ održana je 1. online radionica „Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za izgradnju partnerstva koristeći modele suradnje utemeljene na metodologiji quadruple helix“. Cilj radionice bio je predstaviti modele suradnje utemeljene na Modelu četverostruke i peterostruke uzvojnice (spirale) i organizacije civilnog društva.

Pozadina za razvoj modela jest jačanje partnerstva među ključnim sudionicima/sektorima s ciljem poticanja inovacija i razvoja društva i gospodarstva. Vlada RH usvojila je Strategiju poticanja inovacija Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., s ciljem otklanjanja prepreka za brži razvoj konkurentnog gospodarstva temeljenog na inovacijama. Ključnu ulogu trebaju imati sveučilišta i javni instituti ne samo putem obrazovnog programa koji mora podučavati kako se znanje treba koristiti, ali i u povezivanju s gospodarstvom na primijenjenim istraživanjima i razvoju radi stvaranja novih rješenja konkurentnijih od postojećih, dakle na inovacijama. Ne smiju se zanemariti niti društvene inovacije koje također pridonose poslovnoj učinkovitosti, ali niti društveno poduzetništvo za koje je Vlada donijela Strategiju razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2015. – 2020. Zato je potrebno promovirati inovatore, inovacije i sve one koji promiču inovativnost kao ključnu odrednicu konkurentnosti gospodarstva. Stoga treba voditi računa o helix modelima razvoja.

Triple Helix (Trostruka spirala) model raščlanjuje tri ključna elementa (spirale) uspjeha svake ekonomije:
• Državne institucije (Država)
• Akademsku zajednicu (Sveučilište)
• Gospodarstvo, Privatni sektor (Industrija)

Svaki element/spirala može biti povezan s određenim elementom ekonomije: sveučilišta su odgovorna za stvaranje noviteta, tvrtke stvaraju bogatstvo, a vlada je odgovorna za upravljanje interakcijama među akterima, te je čuvar društvenih pravila. Trostruka spirala (Triple Helix) izričito naglašava važnost visokog obrazovanja za inovacije; naglasak na proizvodnju znanja i inovacije u gospodarstvu te je kompatibilan s ekonomijom znanja.

Quadruple Helix (Četverostruka spirala) model već podrazumijeva perspektivu društva znanja i demokracije znanja te važnost njih za inovacije. Za razumijevanje četverostruke spirale, održivi razvoj ekonomije znanja zahtijeva suradnju s društvom znanja te stoga Quadruple Helix model uz ključne elemente iz prethodnog modela (državne institucije, akademsku zajednicu i privatni sektor) uključuje i Organizacije civilnog društva kao i ostalu informiranu javnost kao važne dionike.

Peterostruka spirala (Quintuple Helix) naglašava nužnu socio-ekološku tranziciju društva i gospodarstva u 21. stoljeću. U Quintuple Helix modelu nadodan je peti element (prirodno okruženje), stoga možemo reći da je peterostruka spirala ekološki osjetljiv model.
Ovaj model uključuje društvene i ekološke interakcije što podrazumijeva da se model može koristiti na interdisciplinaran i transdisciplinaran način kako bi se osigurao održivi razvoj.

Poveznica Quadruple i Quintuple helix modela i Organizacija civilnog društva jest ta da se traže novi modeli održivog razvoja društva te su pritisci za iznalaženjem najboljih rješenja koja podižu kvalitetu življenja u lokalnoj zajednici sve izraženiji. Uz sve goruće razvojne probleme koje javni sektor ne rješava, uloga Organizacija civilnog društva je sve naglašenija poglavito na lokalnoj razini za participiranje u odlučivanju. Bitno je razumjeti da je u početku znanost služila samoj sebi kao svrha koja se zatim primijenila u gospodarstvo u suradnji s Vladom na centralnoj razini, te se nakon toga pojavila potreba uključivanja Organizacija civilnog društva kao važnih dionika u uspostavi modela u skladu s prirodnim okruženjem. Upravo stoga, Helix metoda potiče participativno upravljanje svih dionika u donošenju odluka.

U okviru prezentacije predstavljen je i ogledni primjer - pilot projekt „Inkluzivna farma - Temelj samostalnog života” kojeg provodi Udruga osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije u partnerstvu s Društvom za socijalnu ekologiju Zeleno zlato te Gradom Petrinjom. Inkluzivna farma inovativni je primjer pružanja psihosocijalne podrške kroz program dnevnog boravka za djecu i mlade s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom na području grada Petrinje u prirodi. Kroz projekt će se poboljšati njihovi socioekonomski i životni uvjeti kroz neformalne oblike obrazovanja i jačanja osobnih životnih kompetencija za uzgoj, preradu, obradu i pripremu povrća, bobičastog sitnog voća i aromatičnog bilja. Tim aktivnostima pridonosi se unaprjeđenju socijalne uključenosti s ciljem unaprjeđenja životnih vještina kojima će se stvoriti preduvjete za ravnopravno sudjelovanje u društvu te neovisan život za socijalno isključene skupine društva.

Na radionici je prisustvovalo oko 50 - ak sudionika.

Prilog:
1. Model četverostruke i peterostruke uzvojnice, Maleković, IRMO

Izvori korisni za sagledavanje problematike društvenog poduzetništva:
1. Vojvodić, Ina; Šimić Banović, Ružica. Analiza socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj s komparativnim osvrtom na regulatorni okvir, Pravni vjesnik, god. 35, br. 2, 2019, str. 105-135
2. Izvještaj o stanju drustvenog poduzetnistva u Hrvatskoj 2015 godine
3. Odak Krasić, Stana; Šaravanja, Ivanka. Socijalno poduzetništvo u Republici Hrvatskoj kao način financiranja djelovanja udruga, Obrazovanje za poduzetništvo - E4E : znanstveno stručni časopis o obrazovanju za poduzetništvo, Vol. 5 No. 2, 2015., str. 115-131
4. Zuanić, Mihaela. Socijalno poduzetništvo u Republici Hrvatskoj, Završni rad, Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, 2017, 50 str.
5. Šimunković, Mario; Milojević, Dimitrije; Katavić, Ivica. Prilike za razvoj društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj na temelju europskih iskustava dobre prakse, Obrazovanje za poduzetništvo / Education for Entrepreneurship, vol. 8, nr. 1 (2018) str. 109-124,
6. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Mapiranje novih obzora, Izvještaj o stanju društvenog poduzetništva u Hrvatskoj 2015., Zagreb, 2015., 83 str.,
7. Dossier - Socijalno poduzetništvo kao odgovor na ekonomsku krizu, Autor: Melisa Skender, Objavljeno u Nacionalu br. 881, 17.3.2015.
8. Gordana Čorić, Suradnja obrazovnih institucija s poduzetnicima i poduzetničkim inicijativama u nastanku: pomoć u približavanju obrazovnih programa i tržišta rada
9. Strategija razvoja zadrugarstva i Smjernice za razvoj zadrugarstva u RH (IRMO, nije usvojen dokument na nacionalnoj razini)
10. Sanja Maleković - materijali sa nastave na kolegiju Kohezijska politika i razvoj u RH, Sveučilišni studij, Priprema i provedba EU projekata

Više o projektu u uredu u Brnazama 410 i na stranici: www.socialbiz.cerura.hr
Više o EU fondovima na www.strukturnifondovi.hr i www.esf.hr