Centar za ruralni razvoj CERURA HR provodi projekt „Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo, kodni broj: UP.04.2.1.06.0054. Ukupna vrijednost projekta je 3.567.840,76 kuna. Europska unija iz Europskog socijalnog fonda sufinancira bespovratna sredstva u iznosu od 3.058.164,65 kn (85%), dok Republika Hrvatska iz državnog proračuna sufinancira bespovratna sredstva u iznosu od 539.676,11 kn (15%). Razdoblje provedbe projekta je od 31. listopada 2020. godine do 31. listopada 2023. godine.

Dana, 26. listopada 2022. godine s početkom u 10:00 sati u sklopu projektnog elementa 5. „Provođenje analiza društvenog utjecaja predloženih intervencija“ održana je 1. online radionica „Izrada metodologije analize društvenog utjecaja intervencija“.

Cilj radionice bio je predstaviti samu metodologiju za analizu društvenog utjecaja , te prikazati rezultate analize društvenog utjecaja predloženih intervencija za temu: Državna imovina u funkciji društvenog poduzetništva.

U prvom dijelu radionice sudionici su se upoznali s pojmom te glavnim koracima pri analizi društvenog učinka.

Društveni učinak zapravo predstavlja djelovanje javnih ili privatnih aktivnosti koje utječu na promjenu načina života ljudi (učinci na zdravlje, kulturu, okoliš, politiku, prava i sl.) Kod analize i procjene društvenog učinka unaprijed se vrednuju i procjenjuju društvene posljedice (pozitivne i negativne) koje će vjerojatno slijediti iz implementacije pojedinih javnih politika, programa, mjera i aktivnosti.

U našem slučaju cilj analize društvenog učinka bio bi prikupiti relevantne informacije koje omogućuju uvid u izravne i neizravne posljedice predloženih smjernica za razvoj javnih politika o društvenom poduzetništvu izrađenih u okviru projekta, kako bi se kroz obrađene kvalitativne i kvantitativne pokazatelje vidjelo kako utječu na povećanje blagostanja zajednice u cjelini i njenog općeg prosperiteta.

Prilikom analize treba se voditi ključnim načelima analize društvenih učinaka kao što su: transparentnost, jasna metodologija, planiranje procjene, nepristranost i neovisnost, te vidljivost i širenje rezultata. Što se tiče samog područja analize društvenih učinaka ono je dosta široko: učinci se vrednuju sa stajališta različitih dionika i u različitim vremenskim dimenzijama, koristi se holistički pristup (nastoji se procijeniti da li su društvene koristi značajnije od izravnih ili neizravnih šteta za društvo u cjelini), promatraju se različite društvene skupine, te se ocjenjuju pozitivne ili negativne implikacije koje pojedina smjernica može imati na njih. Značajan dio analize društvenih utjecaja je identificiranje rizika - njihove vjerojatnosti i jačine obuhvata, a sama analiza društvenih učinaka obuhvaća korištenje raznih kvalitativnih i kvantitativnih metoda.

U nastavku su definirani glavni koraci pri analizi društvenog učinka koji obuhvaćaju sljedeće:
• Opis područja/tema na kojima se očekuje promjena
• Opis okruženja u kojem će se možda desiti promjena
• Holistički pristup procjeni
• Definiranje ključnih dionika
• Definiranje vremenske dimenzije procjene

Pri izboru odgovarajućih indikatora/pokazatelja treba uzeti u obzir da se koriste samo oni indikatori koji su pod direktnim utjecajem aktivnosti i samo oni indikatori koji utječu na društvo (imaju veze s učinkom). Učinci kao posljedica neke promjene moraju biti mjerljivi (ne nužno kvantificirani), i potrebno je objasniti samo posljedice pojedine intervencije, a ne ukupnu društvenu promjenu. S druge strane, učinci su posljedica promjena u indikatorima nastali zbog određene akcije, a svaki učinak ima svoje trajanje (koje treba procijeniti), intenzitet (koji se tijekom vremena može mijenjati), intenzitet u geografskom smislu (koji može biti različit za različita područja), intenzitet u smislu različite socijalne disperzije (učinak može biti različit za različite ljude), te različit smjer (može biti pozitivan ili negativan).

U drugom dijelu radionice predstavljena je analiza društvenog učinka predloženih smjernica za temu „Državna imovina u funkciji društvenog poduzetništva“.

U okviru smjernica „Državna imovina u funkciji društvenog poduzetništva“ definirane su četiri glavne smjernice za razvoj javnih politika u ovom području:

1. Opće smjernice
• Potaknuti korištenje napuštene, neiskorištene državne imovine ili oduzete imovine od organiziranog kriminala za obavljanje djelatnosti društvenih poduzeća (primjerice to je učinjeno u Zakonu o društvenim poduzećima u Italiji).
• Na nacionalnoj razini potrebno je uspostaviti koordinaciju između različitih nositelja državne imovine (državna imovina je također i u nadležnosti drugih ministarstava i državnih tijela), zatim jedinstven i transparentan sustav dodjele državne imovine i upravljanja, ubrzati procese dodjele državne imovine, te poticati davanje iste projektima/dionicima sektora društvenog poduzetništva.
• Uočena je prepreka u smislu neriješenih vlasničkopravnih statusa državne imovine, te je to također jedna od pretpostavki koju je potrebno rješavati.
• Postupak dobivanja državne imovine potrebno je učiniti dostupnijim i razumljivim svim dionicima.

U okviru analize društvenih učinaka za ovu smjernicu ustanovljen je pozitivan utjecaj na sljedeće dionike (društveni poduzetnici, JLPS-ovi, te resorna ministarstva). Očekuje se porast transparentnog sustava vođenja državne imovine i rješenje vlasničkih odnosa te stavljanje u funkciju iste. Također, očekuje se i razvoj i jačanje transparentnosti sustava dodjele te imovine društvenim poduzetnicima u korist lokalnog razvoja i dobrobiti lokalne zajednice u cjelini. Izvori informacija za analizu društvenih utjecaja ove smjernice su baze resornih ministarstava, podatci JLPS-ova o raspoloživim nekretninama na njihovom području, te analiza potreba društvenih poduzetnika, dok je vremenski rok za provedbu smjernice kontinuiran s dugoročnim utjecajem. Ako spomenemo i najznačajnije rizike koji se mogu očekivati vezano za predloženu smjernicu oni uključuju izostanak političke podrške kao politički rizik čija je vjerojatnost ostvarenja mala a jačina utjecaja velika. Drugi su institucionalni rizici kao nepostojanje suradnje i neuređene baze podataka o državnoj imovini te nesređeni vlasnički odnosi čija je vjerojatnost ostvarenja srednja a utjecaj velik.

2. Osnivanje koordinacijske radne skupine sastavljene od nositelja i dionika društvenog poduzetništva i upravljanja državnom imovinom
• Koordinacija institucija/ministarstava nositelja aktivnosti vezanih uz društveno poduzetništvo i upravljanje državnom imovinom
• Strateško usklađivanje među različitim imateljima državne imovine i sektora društvenog poduzetništva (obzirom na Strategiju upravljanja državnom imovinom, Nacionalnu razvojnu strategiju RH i sl.).
• Zadatak koordinacijske skupine
  a) pokretač značajnih nacionalnih i regionalnih projekata društvenog poduzetništva (flagship projekti),
  b) inicijator komunikacije s jedinicama lokalne i regionalne samouprave, investitorima i dr.

U okviru analize društvenih učinaka za ovu smjernicu ustanovljen je pozitivan utjecaj na sljedeće dionike (društveni poduzetnici, OCD-ovi) dok se kod JLPS-ova, te resornih ministarstva potencijalno očekuje i moguće protivljenje). Koordinacijska radna skupina mogla bi biti pokretač značajnih nacionalnih i regionalnih projekata društvenog poduzetništva (flagship projekti), ali i inicijator komunikacije s jedinicama lokalne i regionalne samouprave, investitorima i dr. Koordinacijska radna skupina na ovoj razini trebala bi provoditi i nadzor nad upravljanjem državnom imovinom. Izvori informacija za analizu društvenih utjecaja ove smjernice su baze resornih ministarstava, podatci JLPS-ova o raspoloživim nekretninama na njihovom području, dok je vremenski rok za provedbu smjernice kao i u prethodnom slučaju kontinuiran s dugoročnim utjecajem. Ako spomenemo i najznačajnije rizike koji se mogu očekivati vezano za predloženu smjernicu oni uključuju izostanak političke podrške kao politički rizik čija je vjerojatnost ostvarenja mala a jačina utjecaja velika. Drugi su ekonomski rizici kao što je neisplativost čija je vjerojatnost ostvarenja mala kao i jačina utjecaja, te potreba za dodatnim ulaganjima kako bi se infrastruktura stavila u funkciju. Za ovaj rizik vjerojatnost ostvarenja je srednja a utjecaj velik. Treći su institucionalni rizici kao nepostojanje suradnje i koordinacije, te nedostatak stručnih znanja čija je vjerojatnost ostvarenja srednja a utjecaj velik.

3. Edukacija dionika društvenog poduzetništva i JLPS-ova za razvoj značajnih projekata („flagship“) koji koriste državnu imovinu
• jačanje kapaciteta dionika društvenog poduzetništva o analizi troškova i koristi projekata, kao i najboljih pristupa/poslovnih modela korištenja te imovine. (Smjernice OECD-a o korporativnom upravljanju poduzećima u državnom vlasništvu preporuke su vladama o tome kako osigurati da poduzeća u državnom vlasništvu djeluju učinkovito, transparentno i na odgovoran način).
• Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine trenutno provodi projekt „Unaprjeđenje korporativnog upravljanja u poduzećima u vlasništvu države revidiranjem i usklađivanjem zakonske regulative s OECD-ovim smjernicama za korporativno upravljanje“ što je prilika za ukazivanje na potencijale suradnje s društvenim poduzetnicima.

U okviru analize društvenih učinaka za ovu smjernicu ustanovljen je pozitivan utjecaj na sljedeće dionike (društveni poduzetnici, obrazovne institucije JLPS-ovi, te resorna ministarstva). Pozitivan utjecaj očituje se kroz zaustavljanje propadanja imovine koja nije u funkciji i osigurano stvaranje preduvjeta za aktivniju ulogu vlasnika i potencijalnih korisnika u postavljanju financijskih i operativnih ciljeva, postizanje bolje koordinacije među nadležnim državnim tijelima, te stjecanje novih znanja. Izvori informacija za analizu društvenih utjecaja ove smjernice su baze resornih ministarstava i javno dostupni informativni materijali, dok je vremenski rok za provedbu smjernice kao i u prethodnom slučaju kontinuiran s dugoročnim utjecajem. Ako spomenemo i najznačajnije rizike koji se mogu očekivati vezano za predloženu smjernicu oni uključuju izostanak političke podrške kao politički rizik čija je vjerojatnost ostvarenja mala a jačina utjecaja velika. Drugi su ekonomski rizici kao što je nedostatak sredstava za edukacije čija je vjerojatnost ostvarenja srednja, a jačina utjecaja velika. Treći je institucionalni rizik koji uključuje opterećenost drugim poslovima ključnih dionika što rezultira izostankom vremena za edukacije. Vjerojatnost ostvarenja ovog rizika je srednja, dok je njegova jačina utjecaja velika.

4. Podizati svijest javnosti o važnosti i ulozi društvenog poduzetništva – promicanje, razumijevanje i vidljivost društvenog poduzetništva
• Potrebno je osigurati promicanje, vidljivost i razumijevanje društvenog poduzetništva (proizvodi i usluge, dobrobiti, mogućnosti i dr.).
• S povećanjem društvene svijesti o DP, moguće je otvaranje većeg broja društvenih poduzeća i novo zapošljavanje posebno ugroženih ciljnih skupina u društvu, što može utjecati i na razvojne učinke za cijelo društvo.

U okviru analize društvenih učinaka za ovu smjernicu ustanovljen je pozitivan utjecaj na sljedeće dionike (društveni poduzetnici, OCD-i znanstvena zajednica), dok se kod šire javnosti potencijalno očekuje moguće protivljenje. Pozitivan utjecaj očekuje se kroz iniciranje istraživanja, posebno vezanih uz primjere dobre prakse stavljanja državne imovine ne samo u funkciju razvoja društvenog poduzetništva već i općenito što će snažno utjecati na stvaranje infrastrukturnog okvira za daljnji razvoj DP. Izvori informacija za analizu društvenih utjecaja ove smjernice su mediji i društvene mreže, te studije, istraživanja, stručni i znanstveni članci, dok je vremenski rok za provedbu smjernice kao i u prethodnom slučaju kontinuiran s dugoročnim utjecajem. Ako spomenemo i najznačajnije rizike koji se mogu očekivati vezano za predloženu smjernicu oni uključuju nedostatna ulaganja u istraživanje kao ekonomski rizik čija je vjerojatnost ostvarenja srednja kao i njegova jačina utjecaja, te druge lokalne rizike poput izostanka interesa šire javnosti za temu. Vjerojatnost ostvarenja ovog rizika je srednja kao i njegova jačina utjecaja.

Na radionici je prisustvovalo oko 40 sudionika.

PRILOG:
• ANALIZA DRUŠTVENIH UČINAKA - PREZENTACIJA