Dana, 1. rujna 2022. godine s početkom u 14:00 sati u sklopu projektnog elementa 4. „Izrada smjernica za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima“ održana je 5. online radionica „Mentoriranje OCD-a za uvođenje standarda kvalitete prilikom izrade prijedloga smjernica javnih politika“.

Cilj radionice bio je predstaviti temu: Smjernice za razvoj javnih politika – Društveno poduzetništvo u poljoprivredi.

Na samom početku sudionici su se ukratko upoznali sa značajem društvenog poduzetništva u poljoprivredi. Društveno poduzetništvo u poljoprivredi nadovezuje se na niz aktivnosti iz skoro svih ključnih razvojnih segmenata, te je usko povezano s problematikom uključivanja lokalne zajednice iz ruralnih područja i doprinos koji se pruža temeljem podmirivanja potreba određenim grupama stanovnika. Isto tako, referiranje na DPP u smislu društveno angažirane poljoprivrede podrazumijeva primjenu inovacija u svrhu oživljavanja razvojnog potencijala tradicionalne poljoprivrede.

Kada govorimo o društvenoj poljoprivredi, ona pokriva niz različitih poljoprivrednih djelatnosti od uzgoja povrća, voća vinove loze i sl. do brige za životinje te proizvodnju i prodaju poljoprivrednih proizvoda za potrebe lokalne zajednice i šire. Ovakvi angažmani društvenih poduzetnika omogućavaju podizanje kvalitete življenja u ruralnim područjima kroz zapošljavanje, pridonose stvaranju bolje slike o poljoprivredi i poljoprivrednicima u javnosti, potiču umrežavanje društvenih poduzetnika, aktera i dionika na lokalnoj i regionalnoj razini, što dodatno pridonosi jačanju konkurentnosti ruralnih područja, te pridonosi zadržavanju mladih u područjima koja bilježe njihovo najizraženije iseljavanje.

Značaj sektora poljoprivrede za društveno poduzetništvo potvrđuje i činjenica da najveći broj društvenih poduzeća u Hrvatskoj djeluje upravo u tom sektoru, a ključnu ulogu odigralo je zadrugarstvo čiji je doprinos izuzetno značajan. Ipak, u usporedbi s prosjekom EU, hrvatski poljoprivredni sektor zaostaje u konkurentnosti i produktivnosti, te su ruralna područja suočena s brojnim problemima.

U drugom dijelu radionice predstavljen je strateški okvir za društveno poduzetništvo u poljoprivredi.

Na razini Europske unije važno je istaknuti sljedeće dokumente:
• Nova zajednička poljoprivredna politika EU( ZPP) 2023. – 2027.
• Vizija razvoja ruralnih područja do 2040. godine
• Europski zeleni plan,

dok relevantni dokumenti Republike Hrvatske za ovo područje obuhvaćaju sljedeće:
• Strategija poljoprivrede do 2030. (NN 26/2022)
• Strateški plan zajedničke poljoprivredne politike RH (SP ZPP RH)
• Zakoni i uredbe ( Zakon o poljoprivredi (NN118/18, 42/20, 52/21), Zakon o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 80/13, 41/14, 107/14), Zakon o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014.-2020. (NN 92/14), Uredba o tijelima u Sustavu upravljanja i kontrole korištenja Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (NN 129/2014).

U trećem dijelu radionice predstavljen je metodološki okvir za izradu smjernica koji obuhvaća slijedeće korake uz primjenu pristupa strateškog planiranja uz uvažavanje načela koncentracije i prioritizacije:
• Desk research:
  1. stanje (pozitivna i negativna obilježja)
  2. razvojni potencijal
• Rezultati terenskog dijela istraživanja
• Pregled primjera i razgovori s istaknutim stručnjacima
• Popisivanje potreba slijedom prethodno spomenutog
• Grupiranje potreba u ključne smjernice

U četvrtom dijelu radionice detaljnije je predstavljen DESK RESEARCH, odnosno okolnosti vezano za društveno poduzetništvo u Hrvatskoj (negativna i pozitivna obilježja te razvojni potencijal):
• Kao ključna negativna obilježja navode se: odsustvo sustavnog promišljanja razvoja održive poljoprivredne proizvodnje, odlazak mladih, sustavno uništen organizirani otkup poljoprivrednih proizvoda, izuzetna ovisnost o javnim izvorima financiranja, značajna fiskalna opterećenja, nedostatak vještina za poslovno upravljanje te sektorsko znanje, pretjerana ovisnost DPP o EU sredstvima, slaba umreženost i suradnja niza udruga i zadruga na području županije/regija, pretjerana monosektorska fokusiranost poljoprivrednih zadruga i udruga, poteškoće sa postizanjem održivosti realiziranih projektnih zadataka, vrednovanje Strategije odrađeno tek na samom kraju razdoblja provedbe, umjesto u sredini te društveno poduzetništvo u poljoprivredi nije posebno obuhvaćeno realiziranim vrednovanjem.
• Kao ključna pozitivna obilježja navode se: postepeni rast broja udruga i zadruga u poljoprivredi, postojeće iskustvo, znanje i vještine za pripremu i realizaciju projekata kod niza udruga i zadruga, inovativni iskoraci kod dijela DP (eko sela, glamping, pametna sela, ekološka proizvodnja hrane, dr. ), uključivanje branitelja u DP u poljoprivredi uz istaknute rezultate pojedinih zadruga/udruga, niz LAG ova ostvaruje prepoznatljive rezultate, značajne za lokalnu zajednicu, uspješni realizirani primjeri dobre prakse mogu poslužiti kao uzor za jačanje DP u poljoprivredi te za njihovo sudjelovanje u projektima relevantnim za ruralna područja, niz uspješno realiziranih EU projekata te onih u fazi prijavljivanja.
• Razvojni potencijal obuhvaća slijedeće: razvoj najmanje razvijenih područja RH, jačanje CLLD koncepta i pristupa razvoju odozdo, naglašen potencijal dijela LAG-ova za razvoj DPP, povećanje kvalitete življenja u ruralnim i „periurbanim“ područjima, u najmanje razvijenim područjima RH te u potresom stradalim područjima, doprinos DPP stvaranju i očuvanju domaće proizvodnje, s visokom dodanom vrijednosti u segmentu poljoprivrede, uključenost DP u osiguravanje samodostatnosti hrane u znatno većoj mjeri, osiguravanje čuvanja starih poljoprivrednih sorti, ekološka proizvodnja hrane i razvoj agroturizma, trgovine za prodaju proizvoda malih lokalnih proizvođača po principu „poštene trgovine“, usmjeravanje DP prema novim sektorima proizvodnje i usluga visoke dodane vrijednosti, povezivanje DP u poljoprivredi i turizmu – agroturizam, ekoturizam, zeleni turizam i dr. koncepti, snažniji razvoj glampinga po uzoru na iskustva u Sloveniji i dr., razvoj koncepta pametnih sela te digitalnog nomadstva u funkciji jačanja DP u poljoprivredi, DPP kao predvodnici održive lokalne poljoprivredne proizvodnje i razvojnih promjena u lokalnoj zajednici

U petom dijelu radionice predstavljeni su rezultati provedenih fokusnih grupa na kojima je sudjelovalo 65 sudionika.

Rezultati istraživanja potvrđuju kako velik broj sudionika nije upoznat sa konceptom DPP tj. da ne raspolažu informacijama i znanjima o njegovom značenju kao ni normativnom okviru. Sudionici ističu postojanje ključnog razvojnog potencijala za razvoj DPP, te nedostatne kapacitete za pripremu i realizaciju projekata.

Kao ključna ograničenja navode neadekvatan zakonski okvir, financijska ograničenja, manjak educiranosti, nedostatak informacija o DPP i političku nestabilnost, nedostatak konkurentnosti svojih proizvoda zbog suočavanja s velikim uvozom iz EU, dok se kao ključni prijedlozi navodi sljedeće: uspostavit adekvatni zakonodavni okvir za razvoj DP u RH, intenzivirati informiranje poljoprivrednika o mogućnostima financiranja te pružiti podršku prilikom plasiranja proizvoda na tržište, povećati vidljivost aktivnosti i ostvarenih rezultata, povećati uključenost lokalne zajednice u razvoj DP-a.

U šestom dijelu radionice dani su primjeri dobre prakse društvenih poduzetnika u poljoprivredi a između ostalih spominju se:
• LAG VALLIS COLAPIS
• SIRANA MILKA
• ZELENA MREŽA AKTIVISTIČKIH GRUPA (ZMAG)
• BSRZ DALMATIA RURALIS
• ACT GRUPA
• PODUZETNIČKI CENTAR CEDRA SPLIT
• UDRUŽENJE BARANJA
• ZAJEDNICA BRANITELJSKIH ZADRUGA

U sedmom dijelu radionice prezentirani su zaključci koji su doneseni na temelju pregleda literature i provedenih empirijskih istraživanja, odnosno smjernice za razvoj javnih politika vezano za društveno poduzetništvo u poljoprivredi, a obuhvaćaju sljedeće:

SMJERNICE ZA DJELOVANJE (PRVENSTVENO) SA CENTRALNE RAZINE
• Provesti preporuke vrednovanja Strategije razvoja DP 2015-2020.
• Osnaživati vertikalnu i horizontalnu koordinaciju usmjerenu na jačanje DPP.
• Razviti financijske instrumente potpore usmjerene DPP, (poglavito onim u start-up fazi te u potpomognutim područjima). Nužno je razlikovati zadrugarstvo od ostalih gospodarskih oblika, osigurati povoljnije kamatne stope te izbjegavanje dvostrukog oporezivanja.
• Osigurati komplementarnost inicijativa iz područja nadovezanih razvojnih politika na DPP – regionalne, socijalne, zaštite okoliša, gospodarstva/MSP, turizma, novih izvora energije, kulture, dr.
• Sustavno smanjivati „preadministriranost“ TDU kada je u pitanju realizacija projekata DPP financiranih EU sredstvima (pravne nejasnoće u okviru postojeće regulative).
• Kroz natječaje osigurati svu potrebnu edukaciju te jaču zastupljenost natječaja za DPP.
• Osigurati uključivanje zadrugarstva te razvoj DPP kao relevantnog aspekta politike regionalnog i poljoprivrednog razvoja.
• Znatno izraženiji značaj dati razvoju zadrugarstva (Razmotriti mogućnost provedbe ključnih preporuka iz Nacrta Strategije za razvoj zadrugarstva te Smjernica za razvoj zadrugarstva iz 2004, revidirati postojeći ili donijeti novi Zakon o zadrugarstvu, poticati razvoj zadružnih inkubatora, zadružne banke ili zadružnih investicijskih fondova (M. Medić), razvijati zadružne savjetodavne službe koje bi nudile usluge tehničke pomoći, edukaciju i sl.
• Zalagati se za sustavno promišljanje razvoja održive poljoprivredne proizvodnje te zaustavljanje uništavanja organiziranog otkupa poljoprivrednih proizvoda koji vodi nestajanju poljoprivredne proizvodnje.
• Demografskim mjerama zaustavljat odlazak mladih, poglavito obrazovanih iz ruralnih područja, uključujući upravo i kroz poticanje DP u poljoprivredi

SMJERNICE ZA DJELOVANJE (PRVENSTVENO) SA REGIONALNE I LOKALNE RAZINE
• Provoditi aktivnosti usmjerene uspostavljanju povjerenja i suradnje DPP i lok. zajednice te osigurati podršku lok. i reg. dionika njihovom razvoju
• Poticati DP na očuvanje, korištenje i daljnji razvoj lokalnih prirodnih resursa
• Osnaživati poljoprivredne zadruge i njihov društveni utjecaj: osigurati jačanje svijesti i djelovanje od strane županijskih institucija glede doprinosa zadrugarstva lok. i reg. razvoju te podizanju kvalitete življenja u lok. Zajednici, osigurati potporu poljoprivrednim zadrugama od strane ostalih institucija koje djeluju na reg. razini (financijska, tehnička, tehnološka, savjetodavni program, dr.).
• Pratiti rezultate poslovanja DPP i dodatno poticati one sa ključni i održivim rezultatima.
• Osnaživati otpornost/pruživost (resilience) DPP u poljoprivredi slijedom iskustva sa COVID-19 pandemijom i dr. prijetnjama.

OSTALE SMJERNICE ZA ZAJEDNIČKO DJELOVANJE SVIH AKTERA TE OSTALIH SPECIFIČNIH DIONIKA
• Promovirati značaj i pozitivne aspekte DPP kako bi se privukli mladi na daljnje obrazovanje i uključivanje u DP pothvate.
• Poticati edukaciju i učenje temeljem hrvatske i inozemne dobre prakse u svrhu stvaranja inovacija u DPP.
• Osigurati mentorstvo DPP koji tek kreću sa realizacijom EU projekata.
• Informirati kontinuirano i sustavno sve dionike, uključujući i gradove, komore, potporne institucije i banke te druge od interesa o svrsi i značaju DP.

SMJERNICE USMJERENE NA ISKORIŠTAVANJE POSTOJEĆEG RAZVOJNOG POTENCIJALA VEZANO ZA:
• Jačanje CLLD koncepta i pristupa razvoju „odozdo“ te podupiranje LAG-ova sa relevantnim rezultatima vezano za DPP.
• Provoditi poticajne mjere usmjerene na DP u P radi povećanja kvalitete življenja u ruralnim i „periurbanim“ područjima.
• Usmjeravati DPP u osiguravanje čuvanja starih poljoprivrednih sorti, osiguravanje samodostatnosti hrane, stvaranje i očuvanje održive domaće poljoprivredne proizvodnje s višom dodanom vrijednosti u segmentu poljoprivrede, stvaranje lokalnih prehrambenih proizvoda i kratkih opskrbnih lanaca, ekološku proizvodnja hrane, razvoj trgovine za prodaju autohtonih proizvoda malih lokalnih proizvođača po principu „poštene trgovine“
• Kroz poticanje DPP jačati naglasak na zelene teme (zeleno malo poduzetništvo, zeleni turizam, zeleno življenje, zelena sela, zelene regije - održivi razvoj u cjelini na lokalnoj i regionalnoj razini), korištenje prednosti energetskog sektora, zeleni i druge oblike turizma, uključujući etno i gastronomski turizam temeljen na autentičnoj ponudi lokalne zdrave hrane i pića, seoski eko-agro turizam temeljen na kvalitetnim lokalnim poljoprivrednim proizvodima kao značajnom pokretaču lokalne zajednice, osnažene dodatno pružanjem turističkih usluga, zdravstveni turizam temeljen na prirodnim resursima i prirodnim ljekovitim čimbenicima, kretanju u prirodi i zdravoj prehrani, sportski (rekreativni) turizam, koristeći prirodne preduvjete i klimu, zdravu hranu i dr., kulturni i socijalni turizam, snažniji razvoj eko sela te glampinga po uzoru na iskustva u Sloveniji i dr. zemljama (obalno područje uz rijeku Kupu i dr.), koncept pametnih sela kao boravišta za digitalne nomade, sve vrste turizma kao međusobno podržavajuće i komplementarne, kao jedan oblik djelatnosti DPP uz moguće druge aktivnosti vezano za druge razvojne segmente (zeleno poduzetništvo, socijalne usluge i inkluzivnost, poljoprivrednu industriju, edukaciju i dr.).

Na radionici je prisustvovalo oko 35 sudionika.