Dana, 11. srpnja 2022. godine s početkom u 10:00 sati u sklopu projektnog elementa 4. „Izrada smjernica za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima“ održana je 4. online radionica „Mentoriranje OCD-a za uvođenje standarda kvalitete prilikom izrade prijedloga smjernica javnih politika“.
Na radionici je prisustvovalo preko 50 sudionika.
Cilj radionice bio je predstaviti temu: Smjernice za razvoj javnih politika – Zakonodavni okvir društvenog poduzetništva.
Na samom početku radionice sudionici su se upoznali sa strateškim okvirom EU vezano za društveno poduzetništvo. Također, napravljena je i analiza stanja zakonodavnog okvira DP po pojedinim zemljama članicama Europske unije.
Prva definicija društvenog poduzetništva na EU razini sadržana je u “Inicijativi za društveno poslovanje” Europske komisije (Social Bussiness Initiative) iz 2011. godine. Akcijski plan za društvenu ekonomiju (2021) koji predstavlja dio strateškog okvira Europske unije orijentiran je na stvaranje uvjeta i otvaranje mogućnosti te šire priznanje društvene ekonomije i društvenog poduzetništva. Kao najbolji primjer zakonodavnog okvira društvenog poduzetništva ističe se Italija koja je temeljem Zakona o reformi društvenih poduzeća iz 2017. godine postavila jasan pravni okvir za definiranje i djelovanje društvenih poduzeća.
Temeljem analize zakonodavnog okvira za društveno poduzetništvo u pojedinim zemljama članicama Europske unije ustanovljeno je da postoje različiti pristupi po pojedinim zemljama, da razvoj DP ne zahtjeva nužno donošenje posebne zakonske regulative i da nepostojanje specifičnog pravnog oblika ne mora nužno spriječiti osnivanje i razvoj društvenih poduzeća.
- Također temeljem analize zemlje su podijeljene u jednu od 3 moguće skupine:
- Zemlje koje imaju zakonodavni okvir DP (Grčka, Francuska, Češka, Italija, Portugal, Španjolska, Belgija, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovačka, Slovenija)
- Zemlje koje imaju nepotpun zakonodavni okvir DP (Hrvatska, Finska, Danska, Bugarska, Luksemburg, Poljska)
- Zemlje u kojima nema zakonodavnog okvira DP (Austrija, Estonija, Nizozemska, Švedska, Irska, Cipar, Malta, Njemačka, Mađarska)
U drugom dijelu radionice napravljen je osvrt na stanje strateškog a potom i zakonodavnog okvira društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj.
Strategija razvoja društvenog poduzetništva u RH 2015. – 2020. godine u okviru Mjere 1. predviđala je uspostavu i unaprjeđenje zakonodavnog i institucionalnog okvira za razvoj društvenog poduzetništva. Planirano je šest aktivnosti među kojima i dubinska analiza postojećeg zakonodavnog okvira kao i uspostava jedinstvene evidencije (registra) društvenih poduzetnika (navedene aktivnosti nisu provedene).
Analizirajući zakonodavni okvir društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj ustanovljeno je da Hrvatska nema poseban zakon kojim regulira područje društvenog poduzetništva, već je zakonski okvir djelovanja društvenih poduzeća u Hrvatskoj je uključen u niz postojećih zakona. Također, Hrvatski zakonodavni okvir ne prepoznaje društveno poduzeće kao zasebnu pravnu kategoriju, a prema kriterijima društvenog poduzetništva i društvenog poduzeća u Hrvatskoj je prepoznato nekoliko aktivnih pravnih oblika kao što su udruge, zadruge, ustanove, zaklade/fondacije (neprofitni), te trgovačko društvo i obrt (profitni) oblici.
Važno je naglasiti da su Braniteljske socijalno-radne zadruge dobar primjer društvenih poduzetnika, a kao pravni oblik nastale su na temelju Zakona o zadrugama ali i Zakona o hrvatskim braniteljima. Zakon o hrvatskim braniteljima je jedini koji je institucionalno i zakonodavno riješio pitanje njihova definiranja.
U trećem dijelu radionice dan je prikaz rezultata empirijskog istraživanja provedenog u projektu, a koji obuhvaća 6 fokus grupa na temu Zakonodavni okvir društvenog poduzetništva, kao i provedeno anketno istraživanje na kojem je sudjelovalo ukupno 526 ispitanika iz cijele Republike Hrvatske. Glavni zaključci koji su doneseni u okviru istraživanja su sljedeći: većina ispitanika slabo poznaje zakonodavni okvir društvenog poduzetništva dok ispitanici koji ga poznaju su ga ocijenili nezadovoljavajućim budući da isti ne stvara poticajno okruženje za razvoj DP, nije donesen jedinstven Zakon o DP i nije uspostavljen registar društvenih poduzetnika.
- U četvrtom dijelu radionice, prezentirani su zaključci koji su doneseni na temelju pregleda literature i provedenih empirijskih istraživanja, odnosno smjernice za razvoj zakonodavnog okvira društvenog poduzetništva, a obuhvaćaju sljedeće:
- Mapiranje i dubinska analiza društvenih poduzeća, te službena evidencija društvenih poduzeća (Mapiranje i dubinska analiza društvenih poduzeća su preduvjet za javne politike i podloga za analizu zakonodavnog okvira. Mapiranje bi trebalo uključiti geografsko područje djelovanja, gospodarsku djelatnost, pravni oblik, zadovoljavanje kriterija prepoznavanja društvenih poduzeća, datum osnivanja, broj i strukturu zaposlenih, društveni utjecaj poduzeća, financijsku i nefinancijsku podršku i dr.)
- Izrada poticajnog općeg zakonskog akta koji definira društvena poduzeća (Potrebno je provesti dubinsku analizu postojećeg zakonodavnog okvira, analizirati zakonodavne okvire drugih EU zemalja, provesti široke konzultacije te identificirati glavne poteškoće i zahtjeve dionika, uključiti obavezu mjerenja društvenog utjecaja DP u buduće zakonodavstvo, Zakonski regulirati osnivanje registra evidencije društvenih poduzeća.)
- Osnivanje jedinstvenog tijela za koordinaciju i razvoj društvenog poduzetništva (Osim zakonodavnog okvira nužno je izgraditi i jasan institucionalni okvir za razvoj društvenog poduzetništva, ključni nositelj aktivnosti je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike dok su strateški važniji partneri MINGOR, MF, MZO, NVU…), važno je jasno razgraničiti uloge i odgovornosti ključnih institucionalnih dionika u podršci razvoju društvenog poduzetništva i uspostaviti uspostaviti njihovu efikasnu koordinaciju.)
- Podizanje svijesti javnosti o važnosti i ulozi društvenog poduzetništva – promicanje, razumijevanje i vidljivost društvenog poduzetništva (Potrebno je osigurati promicanje, vidljivost i razumijevanje društvenog poduzetništva (proizvodi i usluge, dobrobiti, mogućnosti i dr.), Primjerice, kampanja Buy Social ima za cilj izgraditi tržište za društvena poduzeća. Također preporuča se označavanje posebnim oznakama kvalitete ili certificiranjem za društvena poduzeća.)
U petom dijelu radionice predstavljeni su primjeri organizacijskih oblika društvenog poduzetništva.
Primjer zadruge: Socijalna zadruga Humana Nova, Čakovec
Socijalna zadruga Humana Nova je društveno poduzeće koje potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih društveno isključenih osoba kroz proizvodnju i prodaju kvalitetnih i inovativnih tekstilnih proizvoda od ekoloških i recikliranih materijala za domaće i inozemno tržišta. Gospodarska djelatnost zadruge je utemeljena na prodaji korištene odjeće i obuće, ali i recikliranju iste uz konstantno prikupljanje novih materijala.
Primjer zadruge: Socijalna zadruga Pružimo ruku, Bjelovar
Socijalna zadruga Pružimo ruke iz Bjelovara teži uspostaviti stabilno poslovanje i održivi razvoj kroz pružanje socijalno uslužnih djelatnosti te djelatnosti proizvodnje, plasmana i razvoja proizvoda od ekoloških materijala utemeljenih na tradiciji i kulturnoj baštini Hrvatske. Misija zadruge je stvarati uvjete i omogućiti veću razinu socijalizacije žena žrtava obiteljskog nasilja i nezaposlenih žena, s ciljem bolje uključenosti u društvenu zajednicu.
Primjer zadruge : Braniteljska socijalno – radna zadruga Dalmatia Ruralis
Braniteljska socijalno radna zadruga Dalmatia Ruralis djeluje kao društveno poduzeće, te je osnovana radi resocijalizacije hrvatskih branitelja i njihovog uključivanja na tržište rada. Članovi zadruge su različitih struka, a zadruga pruža savjetodavne usluge o zadružnom poduzetništvu te je postala Referalni centar Ministarstva hrvatskih branitelja vezano uz provedbu mjera „Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji“ namijenjenih zadrugama branitelja. Također, u sklopu zadruge djeluje i Klub za zapošljavanje, Poduzetnički inkubator, Centar za društveno poduzetništvo kao i Centar za EU fondove.
Primjer udruge : Udruga DEŠA Dubrovnik – Regionalni centar za izgradnju zajednice i razvoj civilnog društva
Udruga DEŠA nastala je kao izraz nastojanja lokalnih žena da pomognu jedna drugoj u traumatskim okolnostima rata. Udruga za svoju misiju određuje: “Promicanje i pravedno korištenje resursa lokalne zajednice na načelima kontroliranog održivog razvoja, uz zaštitu okoliša i očuvanje prirodne, kulturne i materijalne baštine.
Primjer zaklade : Adris grupa – Zaklada Adris
Zakladu Adris osnovala je 2007. Adris grupa s namjerom da pomogne odgovoriti na izazove hrvatskoga društva, nagradi izvrsnost i znanje te trajno promiče kulturu solidarnosti. „Izvorna zamisao projekta Zaklade Adris bila je i ostala promicati kulturu izvrsnosti, znanja i solidarnosti u hrvatskome društvu.
Primjer ustanove: Made in - inicijativa u Muzeju za umjetnost i obrt - MUO
MUO za istraživanje, dizajn, obrt i baštinu potiče suradnju i razmjenu znanja između tradicionalnih obrta i suvremenih dizajnera. Kroz različite interaktivne aktivnosti razvoja publike, projekt će zagovarati pristupačan i inkluzivan dizajn i predstaviti europsku zanatsku baštinu široj javnosti.
Primjer trgovačkog društva: Pharmagal d.o.o
Pharmagal d.o.o. je društveno poduzeće u vlasništvu Ljekarni Splitsko-dalmatinske županije. Poduzeće zapošljava oko 50 djelatnika i cijelu dobit reinvestira u dobrobit zajednice, odnosno novo zapošljavanje, istraživanje i razvoj novih proizvoda.
Primjer zaštitne i integrativne radionice
Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom , ustanove ili trgovačka društva koja se osnivaju s ciljem zapošljavanja osoba s invaliditetom, a zapošljavaju najmanje 40% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupni broj zaposlenih dobivaju status integrativne radionice. Ustanove ili trgovačka društva koja zapošljavaju minimalno 51% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupni broj zaposlenih isključivo na zaštitnim radnim mjestima dobivaju status zaštitne radionice.
- Integrativna radionica (Labtexd.o.o., Hedona d.o.o., Krokoteks d.o.o., Znak tišine d.o.o., Ivančica d.d.)
- Zaštitna radionica (URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom)