Dana, 4. srpnja 2022. godine s početkom u 10:00 sati u sklopu projektnog elementa 4. „Izrada smjernica za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima“ održana je 3. online radionica „Mentoriranje OCD-a za uvođenje standarda kvalitete prilikom izrade prijedloga smjernica javnih politika“.

Na radionici je prisustvovalo preko 50 sudionika.

Cilj radionice bio je predstaviti temu: Smjernice za razvoj javnih politika – Porezna politika i društveno poduzetništvo.

U sklopu projektnog elementa 4. „Izrada smjernica za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima“ predviđeno je izraditi 8 smjernica koje su utemeljene na provedenim znanstvenim istraživanjima. Temelji za izradu dokumenata su prethodna istraživanja provedena u sklopu projekta (analiza dokumentacije, anketno istraživanje, fokus grupe) te izrađena 4 znanstvena članka.

Na samom početku radionice sudionici su se upoznali s osnovnim polazištima društvenog poduzetništva kao i stanjem društvenog poduzetništva i postojećim mjerama porezne politike unutar zemalja Europske unije.

Za razliku od poduzeća koja su vođena isključivo komercijalnim ciljevima, društvena poduzeća su vođena društvenim i ekonomskim ciljevima, kao i dobrobiti lokalne zajednice u kojoj djeluju. Akcijski plan za socijalnu ekonomiju (2021) koji predstavlja dio strateškog okvira Europske unije orijentiran je na stvaranje uvjeta i otvaranje mogućnosti te šire priznanje društvene ekonomije i društvenog poduzetništva.

Porezna politika, posebice porezne olakšice, mogu biti važan element regulatornog okruženja za društvena poduzeća kojima se nagrađuje njihova misija društvene odgovornosti. U zemljama sa značajnim aktivnostima društvenih poduzetnika poput primjerice Njemačke, porezne olakšice su izrazito učinkovita mjera potpore društvenim poduzetnicima, dok se u zemljama sa slabije razvijenim društvenim poduzetništvom i općenito slabije razvijenim neprofitnim sektorom uglavnom koriste porezne olakšice kojima se stimulira razvoj poduzetništva u cjelini.

Neki od osnovnih oblika dodatnih poreznih olakšica za društvene poduzetnike u zemljama članicama EU su slijedeći:
• oslobođenje od poreza na zadržanu dobit (najrašireniji oblik olakšice),
• oslobođenje od PDV-a ili niža stopa PDV-a,
• troškovi socijalnog osiguranja smanjeni ili pokriveni subvencijama i
• porezna smanjenja odobrena privatnim i/ili institucionalnim donatorima.

Analizom mjera porezne politike za zemlje članice Europske unije donesen je zaključak kako zemlje poput Austrije, Danske, Estonije, Francuske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Irske, Italije, Latvije, Litve, Luksemburga, Poljske, Portugala, Rumunjske, Slovačke i Španjolske imaju dodatne porezne olakšice za društvene poduzetnike, dok Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Finska, Malta, Nizozemska, Slovenija, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo nemaju posebne olakšice namijenjene isključivo društvenim poduzećima već koriste one mjere porezne politike kojima se stimulira razvoj poduzetništva u cjelini.

U drugom dijelu radionice napravljen je osvrt na stanje društvenog poduzetništva u korelaciji s mjerama porezne politike u Republici Hrvatskoj.

Kada govorimo o društvenom poduzetništvu u Republici Hrvatskoj može se reći kako društveni poduzetnici u Republici Hrvatskoj nemaju specifične posebne porezne olakšice poput smanjenja stope PDV-a ili oslobođenja od porezna na dobit.

Uspostava financijskog okvira za potporu razvoju društvenog poduzetništva sadržana je kao jedna od mjera u Strategiji razvoja društvenog poduzetništva za razdoblje od 2015. do 2020. Prema nalazima vrednovanja društvenog poduzetništva provedenog tijekom 2021. godine ustanovljeno je da te mjere do danas nisu ostvarene, te da su izostale promjene u sustavu financiranja društvenog poduzetništva a time i sustav posebnih poreznih olakšica kojima bi se potaknuo i ojačao njihov rast i razvoj.

Što se tiče postojećih poreznih intervencija u Hrvatskoj koje mogu pomoći razvoju društvenog poduzetništva možemo istaknuti sljedeće:
• Organizacije civilnog društva podliježu porezu na dobit samo na gospodarske djelatnosti koje donose dobit.
• Prihod ostvaren potporama i donacijama, ne podliježu porezu na dobit. Također, neprofitne organizacije obično ne podliježu PDV-u. No, ako se bave gospodarskom djelatnošću, postaju obvezni plaćati kao i svako drugo poduzeće kada njihov godišnji prihod ostvaren od gospodarskih djelatnosti prelazi 300.000 kuna.
• Tvrtke koje zapošljavaju osobe s invaliditetom, imaju pravo na nekoliko poticaja. (subvencija za plaće pri zapošljavanju, za prilagodbu radnog mjesta, za dodatno stručno obrazovanje, pomoć i sl.)
• Poslodavci mogu koristiti dio smanjenih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje kada zapošljavaju određene kategorije osiguranika
• mladi koji su bili zaposleni u prethodnoj godini ostvaruju pravo na povrat poreza i prireza: (a) osobe do 25 godina ostvaruju 100% povrata, (b) osobe od 25 do 30 godina ostvaruju 50% povrata.
• Pojedinci i tvrtke mogu umanjiti poreznu osnovicu kada daju donaciju neprofitnim organizacijama (za smanjenje poreza može se prijaviti najviše 2% svog godišnjeg prihoda).
• Poduzetnici koji djeluju u potpomognutim područjima i gradu Vukovaru također mogu ostvariti olakšice.

U trećem dijelu radionice dan je prikaz rezultata empirijskog istraživanja provedenog u projektu, a koji obuhvaća 6 fokus grupa na temu Porezna politika i društveno poduzetništvo, kao i provedeno anketno istraživanje na kojem je sudjelovalo 526 ispitanika iz cijele Republike Hrvatske. Na 6 fokus grupa sudjelovalo je ukupno 58 sudionika s područja Sinja, Vukovara, Metkovića i Gospića.

Pitanja za fokus grupu Porezna politika i DP bila su podijeljena u 3 osnovne grupe pitanja:
1. Da li porezna politika u Hrvatskoj prepoznaje društveno poduzetništvo kao zasebnu nišu?
   Zaključak je bio da porezna politika u Republici Hrvatskoj ne prepoznaje društveno poduzetništvo kao zasebnu nišu, te da je za daljnji razvoj društvenog poduzetništva potrebno osmisliti set mjera u cilju smanjenja poreza.
2. Da li je moguće smanjenje poreza za društvene poduzetnike?
   Stavovi sudionika fokus grupa se dosta razlikuju po pitanju smanjenja poreza za društvene poduzetnike, od mjere potpunog ukidanja poreza do njegova značajnog smanjenja čime bi se stvorilo poticajno okruženje za društveno poduzetništvo.
3. Postoje li neke druge mjere porezne politike koje su povoljne za društvene poduzetnike?
   Sudionici fokus grupa smatraju da postoje ali da nisu dovoljno dobro komunicirane prema potencijalnim korisnicima u društvenom poduzetništvu posebice one vezane uz porezna rasterećenja, a kao primjere navode porezne olakšice za samozapošljavanje, poticaje za zapošljavanje invalida i slično.

U četvrtom dijelu radionice, prezentirani su zaključci koji su doneseni na temelju pregleda literature i provedenih empirijskih istraživanja, odnosno smjernice za razvoj porezne politike u funkciji razvoja društvenog poduzetništva, a obuhvaćaju dva moguća smjera razvoja:
1. Ukoliko se pristupi cjelovitoj reformi ovog segmenta društvene ekonomije i donese novi zakon kojim se regulira društveno poduzetništvo u svim pravnim oblicima u kojima dolazi (trgovačka društva, obrti, OPG-ovi, udruge, zadruge i sl.) takav pristup omogućio bi i daljnju razradu specifičnih poreznih olakšica i izuzetaka od naplate poreza za sve društvene poduzetnike prema talijanskom modelu. Neki od prijedloga kroz fokus grupe su da se sufinanciraju ostali troškovi tri do pet godina, 100% financiranje ostalih troškova kroz mjere minimalno prvu godinu poslovanja, a dalje ovisno o uspješnosti poslovanja i dodatna sredstava za subvencioniranje svih društvenih poduzetnika.
2. Ukoliko se ne donese novi zakon o društvenom poduzetništvu ključni iskoraci bi bili u intenzivnoj edukaciji svih društvenih poduzetnika za korištenje postojećih instrumenata i olakšica te subvencija u svom radu.

Neovisno u kojem smjeru se nastavi razvoj društvenog poduzetništva ključno je ojačati kapacitete društvenih poduzetnika u prikupljanju financijskih sredstva za svoj rad. Slijedeće su aktivnosti koje je moguće provoditi u kratkom roku:
• Provesti planirane edukacije za financijsko i porezno opismenjavanje društvenih poduzetnika
• Pripremiti i provesti edukacije u pripremi i provedbi projekta financiranih sredstvima Europske unije
• Pripremiti i provesti edukacije o ostalim izvorima financiranja društvenih poduzetnika poput modela javno privatnog partnerstva, kampanja prikupljanja financijskih sredstva i ostalih hibridnih modela poslovanja.

PRILOG:
• Porezna politika i DP - Power Point