Centar za ruralni razvoj CERURA HR provodi projekt „Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo“ kodni broj UP.04.2.1.06.0054 koji se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda.

Razdoblje provedbe projekta je od 31.10.2020. do 31.10.2023. godine.

Opći cilj projekta: Jačati kapacitete organizacija civilnoga društava uz potporu akademske zajednice, kako bi se uspostavio učinkoviti dijalog svih dionika za društveni razvoj Republike Hrvatske.

Dana 18.01.2022. godine s početkom u 11.00 h u sklopu projektnog elementa 4. „Izrada smjernica za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima“ održana je 1. online radionica „ Mentoriranje OCD-a za uvođenje standarda kvalitete prilikom izrade prijedloga smjernica javnih politika “.

Cilj radionice bio je predstaviti temu: „Uvođenje standarda kvalitete prilikom izrade prijedloga smjernica javnih politika“.

Kada govorimo o konceptu javnih politika i važnosti doprinosa civilnog društva važno je napomenuti što su zapravo javne politike. Prema općoj definiciji javne politike predstavljaju sve ono što je vlast odlučila učiniti ili ne učiniti. Kod važnosti javnih politika fokus je na sadržaju političkog odlučivanja. Razlozi za uključivanje organizacija civilnoga društva u oblikovanje javnih politika su: poboljšanje kvalitete propisa i javnih usluga, put do inovativnih rješenja i “besplatne ekspertize”, pravodobno otkrivanje i prevencija mogućih problema u provedbi propisa, podjela odgovornosti za donošenje odluka, legitimnost i podrška javnim politikama (bolja prihvaćenost među građanima), veća otvorenost, transparentnost i odgovornost tijela javne vlasti, izgradnja povjerenja u institucije vlasti, te doprinos jačanju demokratske građanske političke kulture.

Čimbenici utjecaja nedržavnih aktera u proscesima kreiranja javnih politika su: brojnost članstva (broj građana, korisnika koje predstavljaju), resursi (financijski resursi + informacije i ekspertiza kojom raspolažu), sposobnost i spremnost na mobilizaciju javnosti (npr.izgradnje koalicija) i političko djelovanje povrh glasovanja.

Proces kreiranja javnih politika sadrži nekoliko ključnih faza u kojima sudjeluju i organizacije civilnog društva, a obuhvaćaju sljedeće: postavljanje agende (političkog dnevnog reda), formulaciju, odlučivanje, implementaciju (provedbu) i evaluaciju (vrednovanje) i promjenu.

Organizacije civilnog društva imaju veliku ulogu prilikom postavljanja agende (političkog dnevnog reda) što se najbolje očituje kroz:
• Informiranje i osvještavanje javnosti o pojedinim javnopolitičkim problemima
• Zagovaranje / lobiranje kod nadležnih tijela javne vlasti
• Ekspertiza - pružanje dokaza, nalaza istraživanja o opsegu, uzrocima i posljedicama uočenih problema
• Inovacije - predlaganje inovativnih, novih pristupa rješavanju društvenih problema
• Pružanje novih usluga - pružanje alternativnih ili novih usluga za korisnike

Izrada prijedloga javnih politika - doprinos OCD-a:
• Pisani doprinosi e-savjetovanjima o procjeni učinaka propisa (dijeljenje rezultata istraživanja)
• Pisani doprinosi e-savjetovanjima o prijedlozima novih akata
• Sudjelovanje u radnim skupinama za izradu novih politika
• Sudjelovanje u radu savjetodavnih tijela koja razmatraju prijedloge novih politika
• Praćenje kvalitete (inkluzivnosti i transparentnosti) procesa izrade prijedloga novih javnih politika

Ključni elementi prijedloga javnih politika i doprinos organizacija civilnog društva - element prijedloga javne politike sadrži:
• opis problema - objašnjava potrebu djelovanja,
• rješenja - nekoliko opcija i obrazloženja za optimalnu opciju (odgovara na pitanje što raditi, a što ne raditi),
• te primjenu - plan primjene izabrane opcije.

Preduvjeti za uspješno sudjelovanje civilnog društva u izradi prijedloga javnih politika su:
• ekspertiza i napredno poznavanje problematike,
• razumijevanje šireg, međunarodnog konteksta (osobito politika odnosno regulative Europske unije),
• sposobnost pripreme jasnih stajališta i pisanih doprinosa,
• stvaranje koalicija s ostalim organizacijama,
• razvoj suradnje s akademskom zajednicom,
• te rano uključivanje u proces izrade prijedloga javnih politika.

Kao najučestalije primjere međunarodnih standarda i prakse sudjelovanja civilnog društva u oblikovanju javnih politika možemo navesti:
1. UN - savjetovanje s civilnim društvom (stalni rast broja organizacija civilnog društva sa savjetodavnim statusom unutar UN-a (ECOSOC) koji je 1946.god. iznosio 41, a 2020.godine 5725 OCD-a).

   - UN - kriteriji za dodjelu savjetodavnog statusa organizacijama civilnog društva (Rezolucija UN br. 1996/31) su: usklađenost djelatnosti i ciljeva OCD s nadležnostima, načelima i radom UN-a, relevantnost radnog programa, razina djelovanja, regionalna pokrivenost, specifičnost ekspertize ili iskustva, rad u zemljama u razvoju /tranziciji, prepoznat status, reprezentativni karakter, demokratski ustroj i mehanizmi unutarnje odgovornosti u organizaciji, nevladin status, transparentnost izvora financiranja, vremensko razdoblje djelovanja (barem 2 godine prije slanja prijave).

   - UN - Aarhuška konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (1998.) - RH ratificirala 2006. godine. Obveze potpisnica Aarhuške konvencije su omogućiti pravovremeno, odgovarajuće i djelotvorno sudjelovanje javnosti, što uključuje zahtjeve u pogledu: ranog obavještavanja javnosti o mogućnosti sudjelovanja, razumnih vremenskih rokova za sudjelovanje u što ranijoj fazi, pružanja svih relevantnih informacija te mogućnosti za javni komentar, davanje odgovora na komentare javnosti te obrazloženje rezultata sudjelovanja javnosti i utjecaja na ishod odluke.

   - UN - partnerstvo s civilnim društvom u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja (SDGs)
   - Cilj 16. Promovirati miroljubiva i uključiva društva za održivi razvoj, osigurati pristup pravdi za sve i izgraditi učinkovite, odgovorne i uključive institucije na svim razinama (razviti djelotvorne, dogovorne i transparentne institucije na svim razinama te osigurati odgovorno, uključivo, participativno, i reprezentativno donošenje odluka na svim razinama)
   - Cilj 17. Ojačati načine provedbe te učvrstiti globalno partnerstvo za održivi razvoj
   - Partnerstva između vlada, poslovnog sektora i civilnog društva - satkana na načelima i vrijednostima, zajedničkoj viziji i zajedničkim ciljevima koji stavljaju ljude i planet u središte (potrebna su na globalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini).

2. OECD - Smjernice za informiranje, savjetovanje i sudjelovanje građana u oblikovanju javnih politika (2001.) - smjernice, načela i protokol sudjelovanja javnosti u oblikovanju javnih politika, sudjelovanje javnosti kao temelj dobrog upravljanja, bolje kvalitete propisa, veće transparentnosti i smanjenja prostora za korupciju te put prema boljem okruženju za održivi gospodarski i društveni razvoj.
3. Partnerstvo za otvorenu vlast - nova globalna inicijativa (2011) - globalno partnerstvo vlasti i civilnog društva za otvoreniju i odgovorniju vlast te veće sudjelovanje građana u odlučivanju (suodlučivanje u Upravnom odboru), nacionalni akcijski planovi 78 zemalja sudionica - neovisno praćenje napretka na području sudjelovanja javnosti te globalne nagrade za najbolje prakse sudjelovanja javnosti.
4. Vijeće Europe - je međunarodna organizacija čiji je temeljni cilj jačanje demokracije, zaštita ljudskih prava, promicanje individualne i političke slobode te vladavine prava, kroz što je moguće čvršću suradnju među svojim članicama. Od svojeg osnivanja Vijeće Europe uspostavilo je radne odnose s nevladinim organizacijama tako što je 1952. godine uvelo savjetodavni status za međunarodne nevladine organizacije. Od 2003. godine savjetodavni status se mijenja u participativni status.
5. Europska unija - kao standarde i prakse sudjelovanja javnosti možemo navesti:
   • EU - Europska komisija - bitno je napomenuti opća načela i minimalne standarde savjetovanja Europske komisije sa zainteresiranim dionicima koji Europska komisija primjenjuje od 1. siječnja 2003. godine, kao i Kodeks pozitivne prakse sudjelovanja građana u odlučivanju koji je svojom Deklaracijom podržalo Vijeće ministara Vijeća Europe 21. listopada 2009.
   • Europski gospodarski i socijalni odbor - EGSO (savjetodavno je tijelo Europske unije sastavljeno od različitih gospodarskih i socijalnih interesnih skupina (poslodavaca, zaposlenika, ostalih organizacija civilnog društva), koje daju mišljenja drugim institucijama, najčešće u sklopu procesa donošenja novih propisa EU koji trenutačno broji 329 predstavnika udruga poslodavaca, sindikata i ostalih OCD-a iz država članica EU. Zatim, suradnja Vlade i civilnog društva predstavlja politički kriterij za članstvo u Europsku Uniju.

Standardi EK za javna savjetovanja uključuju:
• Savjetovanja o inicijalnim idejama, planovima djelovanja i početnim procjenama učinka (4 tjedna)
• Savjetovanja o nacrtima novih inicijativa EK (12 tjedana)
• Savjetovanja o zakonodavnim prijedlozima upućenima EP i Vijeću (8 tjedana)
• Savjetovanja o nacrtima delegiranih provedbenih akata (4 tjedna)

Što se tiče normativnih okvira za sudjelovanje civilnog društva u oblikovanju javnih politika u RH postoje standardi savjetovanja s organizacijama civilnog društva u razvoju javnih politika a to su:
• Zakon o pravu na pristup informacijama
• Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata
• Poslovnik Vlade Republike Hrvatske
• Poslovnik Hrvatskoga sabora
• Zakon o procjeni učinaka propisa i Uredba o provedbi postupka procjene učinka propisa

Po završetku radionice sudionici su usvojili sljedeća znanja:
• Koncept javnih politika i važnost doprinosa civilnog društva
• Uloga organizacija civilnog društva u raznim fazama razvoja javnih politika
• Ključni elementi prijedloga javnih politika i preduvjeti uspješnog sudjelovanja organizacija civilnog društva
• Međunarodni i domaći standardi uključivanja organizacija civilnog društva u razvoj javnih politika

Na radionici je prisustvovalo preko 60 sudionika.

Više o projektu u uredu u Brnazama 410 i na stranici: www.socialbiz.cerura.hr

Više o EU fondovima na www.strukturnifondovi.hr i www.esf.hr