Centar za ruralni razvoj CERURA HR provodi projekt „Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo“ kodni broj UP.04.2.1.06.0054 koji se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda.
Dana 25. ožujka 2021. godine s početkom u 12.00 sati u sklopu elementa 1. „Jačanje partnerstva organizacija civilnoga društva i uključivanje novih članica i članova tematske mreže“ održana je 2. online radionica „Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za međusektorsku suradnju s akademskom zajednicom, socijalnim partnerima, ustanovama, donositeljima odluka i gospodarskim sektorom“. Cilj radionice bio je opisati zadružno i društveno poduzetništvo te fokus grupe.
- Tako su se kroz radionicu predstavile tri teme:
- Zadružno poduzetništvo - Zadruga je dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravljaju njezini članovi, a svojim radom i drugim aktivnostima ili korištenjem njezinih usluga, na temelju zajedništva i uzajamne pomoći ostvaruju, unapređuju i zaštićuju svoje pojedinačne i zajedničke gospodarske, ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge potrebe i interese i ostvaruju ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana.1iz same definicije zadruge razvidno je da svrha osnivanja zadruge nije stjecanje profita kao što je to u slučaju društva kapitala, nego je to ostvarivanje i promicanje gospodarskih interesa članova zadruge. U zadrugama se maksimalizira rezultat svakog člana, dok se u društvima kapitala maksimalizira poslovni rezultat. Zato su zadruge okarakterizirane kao poseban oblik poduzetništva, različit od trgovačkih društava. U zadrugama odluke donose svi njeni članovi na osnovi demokratskog upravljanja i poslovne suradnje, dok u trgovačkim društvima odlučuju samo njeni većinski vlasnici. Može se reći kako zadruge predstavljaju mehanizam cjelokupnog ekonomskog razvoja, te pridonose rastu i razvoju gospodarstva putem raznih načina. One omogućuju malim poduzetnicima izlazak na nova tržišta, rast proizvodnje, poboljšanje profitabilnosti i kvalitete proizvoda te osiguravaju nova radna mjesta. Udruživanjem u zadruge te efikasnim zajedničkim djelovanjem njenih članova uspješno se može poboljšati potražnja za proizvodima i uslugama zadrugara što nadalje doprinosi porastom agregatne potražnje u gospodarstvima. Također povezivanje članova utječe i na poboljšanje konkurentnosti te se time stvara mogućnost za izlazak na nova međunarodna tržišta.
U okviru ove teme predstavljena je povijest zadrugarstva (povijest nam pokazuje da je zadrugarstvo doživljavalo svoj procvat upravo u kriznim vremenima - kriza upućuje ljude na suradnju, zajedništvo, a model za to ostvariti je zadruga), zatim Rochdaleska načela (izvorna Rochdaleska načela poslužila su Međunarodnom zadružnom savezu kao smjernice na temelju kojih je oblikovao zadružna načela koja zadruge razlikuju od drugih trgovačkih društava i koja proklamiraju temeljne vrijednosti zadrugarstva), te je rezultat revizije međunarodnih zadružnih načela bilo donošenje Izjave o identitetu zadruge koja dodatno definira 7 zadružnih načela (1. dobrovoljno i otvoreno članstvo, 2. demokratski nadzor članova, 3. gospodarsko sudjelovanje članova, 4. samostalnost i neovisnost zadruga, 5. obrazovanje, osposobljavanje i informiranje, 6. suradnja među zadrugama i 7. briga o zajednici). Zadruge su temelj društvenog poduzetništva. - Društveno poduzetništvo - društveno poduzetništvo, koje se naziva i socijalno poduzetništvo, prema definiciji preuzetoj iz Strategije razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine, predstavlja poslovanje temeljeno na načelima društvene, okolišne i ekonomske održivosti, kod kojeg se stvorena dobit/višak prihoda u cijelosti ili većim dijelom ulaže za dobrobit zajednice. Društveno poduzetništvo u Republici Hrvatskoj se isključivo veže uz organizacije civilnog društva, najčešće uz udruge, ili zadruge. Međutim, drugi mogući pravni oblici djelovanja društvenih poduzetnika izvan područja neprofitnih organizacija u Republici Hrvatskoj su društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), dioničko društvo (d.d.), zadruga, obrt, udruga, zaštitna radionica i radni centar. Nema zakonske regulative koja definira društveno poduzetništvo već se društveno poduzetništvo izravno ili posredno pojavljuje u mnoštvu dokumenata poput već spomenute Strategije razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine. Tijekom radionice govorilo se o samom pojmu društvenog poduzetništva, o društvenim poduzećima (društvena poduzeća najčešće se definiraju kao poduzeća koja posluju na tržištu zbog socijalnih/društvenih i ekoloških razloga te iako prvenstveno teže ostvarivanju socijalnih/društvenih i ekoloških ciljeva, društvena poduzeća trebaju se ponašati kao poduzeća iz privatnog sektora te trebaju ostvarivati financijske i komercijalne ciljeve) te o karakteristikama društvenih poduzeća u koje spadaju (stalna djelatnost proizvodnje i prodaje roba ili pružanje usluga, svjesno preuzimanje rizika kako bi se ostvarili prihodi, zapošljavanje određenog broja plaćenih radnika koji sudjeluju u radnim aktivnostima poduzeća, postoji jasno poduzimanje poslovnih aktivnosti kako bi se ostvarila korist za društvo ili određenu mariginaliziranu skupinu, postoje jasna pravila i praksa ograničene distribucije profita).
- Fokus grupe - kvalitativna metoda prikupljanja podataka koja se oslanja na interakciju sudionika odabranih osobina, okupljenih u manje skupine u kojima raspravljaju o zadanim temama. Uz odgovore na postavljena pitanja (npr. kroz anketu) razlika rada u fokus skupini je da se pokušava razotkriti zašto ljudi imaju konkretan stav prema nekoj temi (pozitivan / negativan i sl.). Govorilo se o osnovnom cilju fokus grupe a to je potaknuti dubinsku diskusiju kojom će se istražiti vrijednosti ili stavovi ispitanika / sudionika prema nekom problemu, zatim se govorilo o načinu rada te karakteristikama metode fokus skupine (koje obuhvaćaju desetljeća uspješne primjene u marketingu (istraživanje tržišta) i u odnosima s javnošću (analiza javnih nastupa političara – da bi se omogućila daljnja poboljšanja), sve češća primjena u znanstvenim istraživanjima, u društvenim znanostima primjenjuje se kao komplementarna metoda, kao nadopuna za pred-testiranje). Fokus skupina koristi se kod pokretanja novih poslova, novih istraživanja, za prikupljanje preliminarnih informacija - prije postavljanja hipoteze istraživanja / za pripremu sadržaja upitnika kod obimnijih istraživanja, kada su nedovoljni nalazi prikupljeni kroz neke druge metode istraživanja (desk istraživanje, analize podataka, intervjui), za otkrivanje novih ideja različitih sudionika, kada trebamo saznati više o motivaciji, pozadini određenog događanja te kada postoji komunikacijski jaz između sudionika. Prezentirane su prednosti fokus skupina te izazovi rada u fokus skupinama. Kroz projekt u okviru elementa 2. „Provedba ispitivanja javnog mijenja i ispitivanje potreba društva“ biti će osnovano 8 fokus grupa (1. Zakonodavni okvir društvenog poduzetništva, 2. Društveno poduzetništvo i mladi, 3.Društveno poduzetništvo, 4. Društveno poduzetništvo u poljoprivredi, 5. Komunikacijski kanali društvenog poduzetništva i nositelja javnih politika te instituti potpore, 6. Društveno poduzetništvo i obrazovni sustav, 7. Porezna politika i društveno poduzetništvo, 8. Državna imovina u funkciji društvenog poduzetništva).
Tijekom radionice raspravljalo se o iskustvima rada poslovanja u zadrugama, primjerima dobre prakse (braniteljske zadruge i Humana Nova Čakovec), o važnostima zadružnih vrednota, o iskustvima rada u fokus grupama (načinu rada, prednostima i izazovima rada u fokus skupinama te njihovim rezultatima), zatim o umrežavanju s drugim udrugama koje su u procesu transformacije u društvene poduzetnike, posebice unutar poziva za dostavu projektnih prijedloga „Jačanje poslovanja društvenih poduzetnika- faza 1. te o formalno pravom statusu LAG-ova.
Na radionici je prisustvovalo oko 50 - ak sudionika.
Razdoblje provedbe projekta je od 31.10.2020. do 31.10.2023. godine.
Opći cilj projekta: Jačati kapacitete organizacija civilnoga društava uz potporu akademske zajednice, kako bi se uspostavio učinkoviti dijalog svih dionika za društveni razvoj Republike Hrvatske.
- Poseban cilj:
- Jačati partnerstva organizacija civilnoga društva, društvenih poduzetnika i uključivanje novih članica u Hrvatsku mrežu za društveno poduzetništvo te provedba strukturiranog dijaloga svih dionika i donositelja odluka kako bi došlo do stvaranja poticajnog okruženja za razvoj društvenog poduzetništva.
- Provesti ispitivanja i znanstvena istraživanja u području društvenog poduzetništva, izraditi smjernice za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima, analizirati društveni utjecaj predloženih intervencija kako bi se, na temelju znanosti, ponudila rješenja za razvoj društvenog poduzetništva u demokratskom dijalogu svih dionika.
Ciljne skupine projekta su: 50 organizacija civilnoga društva, Socijalni partneri: 30 poduzetnika i 4 sindikata; Hrvatski zavodi za zapošljavanje (10) i Centri za socijalnu skrb (10); 20 jedinica lokalnih i regionalnih samouprava te 5 znanstvenih organizacija.
Više o projektu u uredu u Brnazama 410 i na stranici: www.socialbiz.cerura.hr
Više o EU fondovima na www.strukturnifondovi.hr i www.esf.hr