Centar za ruralni razvoj CERURA HR provodi projekt „Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo, kodni broj: UP.04.2.1.06.0054. Ukupna vrijednost projekta je 3.567.840,76 kuna. Europska unija iz Europskog socijalnog fonda sufinancira bespovratna sredstva u iznosu od 3.058.164,65 kn (85%), dok Republika Hrvatska iz državnog proračuna sufinancira bespovratna sredstva u iznosu od 539.676,11 kn (15%). Razdoblje provedbe projekta je od 31. listopada 2020. godine do 31. listopada 2023. godine.

Dana, 8. studenoga 2022. godine s početkom u 10:00 sati u sklopu projektnog elementa 5. „Provođenje analiza društvenog utjecaja predloženih intervencija“ održana je 2. online radionica „Izrada metodologije analize društvenog utjecaja intervencija“.

Cilj radionice bio je predstaviti samu metodologiju za analizu društvenog utjecaja , te prikazati rezultate analize društvenog utjecaja predloženih intervencija za temu: Porezna politika i društveno poduzetništvo.

U prvom dijelu radionice sudionici su se upoznali s pojmom te glavnim koracima pri analizi društvenog učinka.

Društveni učinak zapravo predstavlja djelovanje javnih ili privatnih aktivnosti koje utječu na promjenu načina života ljudi (učinci na zdravlje, kulturu, okoliš, politiku, prava i sl.) Kod analize i procjene društvenog učinka unaprijed se vrednuju i procjenjuju društvene posljedice (pozitivne i negativne) koje će vjerojatno slijediti iz implementacije pojedinih javnih politika, programa, mjera i aktivnosti.

U našem slučaju cilj analize društvenog učinka bio bi prikupiti relevantne informacije koje omogućuju uvid u izravne i neizravne posljedice predloženih smjernica za razvoj javnih politika o društvenom poduzetništvu izrađenih u okviru projekta, kako bi se kroz obrađene kvalitativne i kvantitativne pokazatelje vidjelo kako utječu na povećanje blagostanja zajednice u cjelini i njenog općeg prosperiteta.

Prilikom analize treba se voditi ključnim načelima analize društvenih učinaka kao što su: transparentnost, jasna metodologija, planiranje procjene, nepristranost i neovisnost, te vidljivost i širenje rezultata. Što se tiče samog područja analize društvenih učinaka ono je dosta široko: učinci se vrednuju sa stajališta različitih dionika i u različitim vremenskim dimenzijama, koristi se holistički pristup (nastoji se procijeniti da li su društvene koristi značajnije od izravnih ili neizravnih šteta za društvo u cjelini), promatraju se različite društvene skupine, te se ocjenjuju pozitivne ili negativne implikacije koje pojedina smjernica može imati na njih. Značajan dio analize društvenih utjecaja je identificiranje rizika - njihove vjerojatnosti i jačine obuhvata, a sama analiza društvenih učinaka obuhvaća korištenje raznih kvalitativnih i kvantitativnih metoda.

U nastavku su definirani glavni koraci pri analizi društvenog učinka koji obuhvaćaju sljedeće:
1. Opis područja/tema na kojima se očekuje promjena
2. Opis okruženja u kojem će se možda desiti promjena
3. Holistički pristup procjeni
4. Definiranje ključnih dionika
5. Definiranje vremenske dimenzije procjene

Pri izboru odgovarajućih indikatora/pokazatelja treba uzeti u obzir da se koriste samo oni indikatori koji su pod direktnim utjecajem aktivnosti i samo oni indikatori koji utječu na društvo (imaju veze s učinkom). Učinci kao posljedica neke promjene moraju biti mjerljivi (ne nužno kvantificirani), i potrebno je objasniti samo posljedice pojedine intervencije, a ne ukupnu društvenu promjenu. S druge strane, učinci su posljedica promjena u indikatorima nastali zbog određene akcije, a svaki učinak ima svoje trajanje (koje treba procijeniti), intenzitet (koji se tijekom vremena može mijenjati), intenzitet u geografskom smislu (koji može biti različit za različita područja), intenzitet u smislu različite socijalne disperzije (učinak može biti različit za različite ljude), te različit smjer (može biti pozitivan ili negativan).

U drugom dijelu radionice dan je prikaz osnovnih oblika dodatnih poreznih olakšica za društvene poduzetnike u zemljama članicama EU, te je predstavljena analiza društvenog učinka predloženih smjernica za temu „Porezna politika i društveno poduzetništvo“.

Osnovni oblici dodatnih (posebnih) poreznih olakšica za društvene poduzetnike u zemljama članicama EU-a su sljedeći:
• oslobođenje od poreza na zadržanu dobit (najrašireniji oblik olakšica),
• oslobođenje od PDV-a ili niža stopa PDV-a,
• troškovi socijalnog osiguranja smanjeni ili pokriveni subvencijama i
• porezna smanjenja odobrena privatnim i/ili institucionalnim donatorima.

• U zemljama sa značajnim aktivnostima društvenih poduzetnika, poput Njemačke, porezne olakšice su društvenim poduzetnicima izrazito učinkovita mjera potpore.
• U zemljama sa slabije razvijenim društvenim poduzetništvom i općenito slabije razvijenim neprofitnim sektorom uglavnom se koriste porezne olakšice kojima se stimulira razvoj poduzetništva u cjelini.

U okviru smjernica „Porezna politika i društveno poduzetništvo“ definirane su tri glavne smjernice za razvoj javnih politika u ovom području:

1. Razrada specifičnih poreznih olakšica i izuzetaka od naplate poreza za sve društvene poduzetnike
• PREDUVJET: cjelovita reforma i donošenje novog zakona kojim se regulira društveno poduzetništvo u svim pravnim oblicima u kojima se javlja (trgovačka društva, obrti, OPG-ovi, udruge, zadruge i sl.)

U okviru analize društvenih učinaka za ovu smjernicu ustanovljen je pozitivan utjecaj na društvene poduzetnike, dok je protivljenje smjernici moguće kod sljedećih dionika: JLPS-ova, te resornih ministarstva zbog smanjenja proračunskih prihoda. Općenito, očekuje se snažan pozitivan utjecaj na razvoj društvenog poduzetništva kroz porezno rasterećenje, omogućavanje intenzivnijih ulaganja, novih zapošljavanja i sl. Izvori informacija za analizu društvenih utjecaja ove smjernice su zakonodavni okvir, proračuni na državnoj i lokalnoj razini, porezna uprava te FINA, dok je vremenski rok za provedbu smjernice kontinuiran s dugoročnim utjecajem. Ako spomenemo i najznačajnije rizike koji se mogu očekivati vezano za predloženu smjernicu oni uključuju izostanak političke podrške kao politički rizik čija je vjerojatnost ostvarenja srednja, a jačina utjecaja velika. Drugi su ekonomski rizici kao što je smanjenje proračunskih prihoda čija je vjerojatnost ostvarenja srednja kao i jačina njegovog utjecaja.

2. Intenzivna edukacija svih društvenih poduzetnika za korištenje postojećih instrumenata i olakšica te subvencija
• Ukoliko se ne donese novi zakon o društvenom poduzetništvu ključni iskoraci bi bili u intenzivnoj edukaciji svih društvenih poduzetnika za korištenje postojećih instrumenata i olakšica te subvencija u svom radu.
• Prijedlozi tema za edukaciju: financijsko i porezno opismenjavanje društvenih poduzetnika, edukacije u pripremi i provedbi projekta financiranih sredstvima Europske unije, edukacije o ostalim izvorima financiranja društvenih poduzetnika poput modela javno privatnog partnerstva, kampanja prikupljanja financijskih sredstva i ostalih hibridnih modela poslovanja

U okviru analize društvenih učinaka za ovu smjernicu ustanovljen je pozitivan utjecaj na sljedeće dionike: društveni poduzetnici, JLPS-ovi, te šira javnost. Nositelj aktivnosti bilo bi Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u suradnji s Ministarstvom financija. Ključno je osigurati informacije društvenim poduzetnicima o mogućim poreznim olakšicama i subvencijama za njihovo poslovanje. Izvori informacija za analizu društvenih utjecaja ove smjernice su izvještaji resornih ministarstava, podatci JLPS-ova i društvenih poduzetnika, te izvještaji s održanih edukacija. Vremenski rok za provedbu ove smjernice je kao i u prethodnom slučaju kontinuirano. Ako spomenemo i najznačajnije rizike koji se mogu očekivati vezano za predloženu smjernicu oni uključuju izostanak političke podrške kao politički rizik čija je vjerojatnost ostvarenja srednja, a jačina utjecaja velika. Drugi su ekonomski rizici kao što je nedostatak sredstava za edukacije čija je vjerojatnost ostvarenja srednja a jačina utjecaja velika. Treći su institucionalni rizici kao što je opterećenost drugim poslovima ključnih dionika iz čega proizlazi izostanak vremena za edukacije. Vjerojatnost ostvarenja ovog rizika je srednja, dok mu je jačina utjecaja velika.

3. Jačanje kapaciteta društvenih poduzetnika u prikupljanju financijskih sredstava
• Društveni poduzetnici ne poznaju ni različite izvore financiranja svojih aktivnosti, slabe su vještine pripreme projektnih prijava.
• Nedostatak pristupa financijama i dalje se smatra jednom od najznačajnijih prepreka za pokretanje, održivost i rast društvenih poduzeća u RH.
• Među ključnim izazovima na strani potražnje i ponude na financijskom tržištu društvena poduzeća posebno ističu činjenicu da donatori i investitori najčešće ne razumiju njihovu misiju i poslovne modele.
• Dosadašnja praksa jest da društvena poduzeća imaju poprilično zatvoren pristup financiranju iz vanjskih izvora.

U okviru analize društvenih učinaka za ovu smjernicu ustanovljen je pozitivan utjecaj na sljedeće dionike: društveni poduzetnici, JLPS-ovi, resorna ministarstva te šira javnost. Ključno je ojačati kapacitete društvenih poduzetnika u prikupljanju financijskih sredstva za svoj rad. Izvori informacija za analizu društvenih utjecaja ove smjernice su izvještaji resornih ministarstava, podatci JLPS-ova i društvenih poduzetnika, te izvještaji s održanih edukacija. Vremenski rok za provedbu ove smjernice je kao i u prethodnom slučaju kontinuirano. Ako spomenemo i najznačajnije rizike koji se mogu očekivati vezano za predloženu smjernicu oni uključuju izostanak političke podrške kao politički rizik čija je vjerojatnost ostvarenja mala, a jačina utjecaja velika. Drugi su ekonomski rizici kao što je nedostatak sredstava za edukacije čija je vjerojatnost ostvarenja srednja, a jačina utjecaja velika. Treći su institucionalni rizici kao što je opterećenost drugim poslovima ključnih dionika iz čega proizlazi izostanak vremena za edukacije. Vjerojatnost ostvarenja ovog rizika je srednja, dok mu je jačina utjecaja velika.

Na radionici je prisustvovalo oko 45 sudionika.

PRILOG:
• Porezna politika i DP - Prezentacija